Prema anketi koju je u siječnju ove godine izradio županijski Upravni odjel za gospodarski razvoj najviše će novca biti uloženo u rekonstrukciju i adaptaciju postojećih kapaciteta, izgradnju novih kapaciteta te u prateće sadržaje, održavanje i komunalnu infrastrukturu.
Anketa je provedena među gospodarskim subjektima, jedinicama lokalne samouprave i turističkim zajednicama.
Najviše će u pripremu sezone uložiti hotelsko-turističke tvrtke.
Tako će primjerice Liburnija Rivijera Hoteli uložiti oko 56,1 milijuna kuna, Jadranka iz Malog Lošinja 16,2 milijuna kuna, a Imperial sa Raba oko 28,5 milijuna kuna.
Poduzeće Zlatni otok iz Krka za pripremu sezone utrošit će 6,7 milijuna kuna, a riječki Hotel Bonavia 1,6 milijuna kuna.
Iz županije navode da su hotelsko-turističke tvrtke, koje su tijekom 2004. bile u pretežitom državnom vlasništvu, ostale u takvom statusu, s jednakom vlasničkom strukturom.
U Primorsko-goranskoj županiji postupno se razvija ponuda novih i obnovljenih malih obiteljskih hotela koji bi mogli poslovati cijele godine. Riječ je o objektima koji imaju do 30 zaposlenika i gostima nude autohtone proizvode, a kao pozitivne primjere iz županije navode Lovranske vile, Hotel Marina u Selcu, Hotel Tamaris u Novom Vinodolskom i Hotel Risnjak u Delnicama.
Županijsko Poglavarstvo ocijenilo je da su se hotelsko-turističke tvrtke, lokalna samouprava i turističke zajednice zadovoljavajuće pripremile za sezonu, ali da njihova suradnja mora biti bolja.
U odnosu na ostale 'turističke' županije u Primorsko-goranskoj županiji se ostvaruje sporiji rast turističkog prometa, iako ona ostvaruje značajan udjel u ukupnom turističkom prometu.
Poglavarstvo smatra da je uzrok tomu, među ostalim, i loša suradnja državnih tijela i lokalne i područne samouprave u procesima privatizacije i imenovanju uprava, što je, kako je navedeno u zaključcima sjednice, slučaj u Jadranu iz Crikvenice i opatijskom ACI-ju.