Po Kolarićevim riječima pred Katoličkom crkvom u Hrvatskoj stoji obveza da u novom vremenu i s novim medijskim instrumentarijem nastavi djelo bl. Alojzija Stepinca, odupirući se dekristijanizaciji hrvatskoga društva i gradeći nov svijet civilizacije ljubavi.
Pomoćni biskup zagrebački Josip Mrzljak je govorio o okružju u kojem se rodio bl. Alojzije Stepinac u Brezariću, u župi Krašić (1898.-1960.). Rekao je kako u toj župi danas ima 455 obitelji s 1489 duša te kako je pod kraj 19. stoljeća, kad se rodio Stepinac, zasigurno bilo dvostruko više stanovnika.
Mrzljak je osobno svjedočio kako je bio poštarom Stepinčevih pisama koje je nosio u Palmotićevu ulicu u Zagrebu, jer su vlasti pretraživale župnika Vranekovića i oduzimale pisma. Mrzljak se prisjetio i kuckanja pisaćega stroja na kojem je kardinal Alojzije Stepinac u Krašiću u tijeku svibnja pisao propovijedi posvećene pobožnosti Majke Božje.
Kolarić je istaknuo također kako je Stepinac sav svoj život bio prijatelj i promicatelj tiskane riječi, smatrajući tisak najdjelotvornijim sredstvaom evangeliziranja, pastoriziranja i suvremenog komuniciranja Katoličke crkve sa svijetom.
Napomenuo je kako je presuda komunističkoga suda 11. listopada 1946. Alojziju Stepincu "u ime naroda" bila ujedno presuda hrvatskom katoličkom tisku, jer je optužnica u drugoj točki govorila o "suradnji katoličkog tiska s okupatorima". Nametnutu šutnju katoličkom tisku u Hrvatskoj, kako je podsjetio, prekinuo je jedan od najvećih pera poratnoga katoličkog novinstva Ivon Ćuk, a nakon toga i nadbiskup Franjo Šeper, utemeljivši "Glas Koncila".
"Glas Koncila" objavio je knjigu "Moć pisane riječi" (112 str.) u prigodi 46. obljetnice smrti i 60. obljetnice prežalosnog procesa i osude bl. Stepinca u novom izdavačkom nizu "Iskra" koji će u kraćoj novinarskoj formi obrađivati zanimljive i prešućivane teme.
Franjevac konventualac Celestin Tomić (Vis, 1917.), umirovljeni profesor KBF-a, poznat je i po tome što je obavio biblijsku lekturu hrvatskog prijevoda zagrebačke Biblije. Slovi kao dobar poznavatelj života bl. A. Stepinca. Za kauzu beatifikacije Stepinca zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić bio ga je imenovao teologom i peritom.