U procesu agresivnog širenja primjene nuklearne energije, Kina je najavila da do 2020. namjerava izgraditi 40 novih nuklearnih reaktora, čime bi udio električne energije proizvedene u nuklearnim elektranama porastao na šest u odnosu na sadašnjih dva posto.
Cilj je Pekinga smanjiti oslanjanje na ugljen kao teškog zagađivača pomoću kojeg se sada proizvodi dvije trećine električne energije u Kini. Većina dosada planiranih nuklearnih postrojenja odnosi se na proširenja postojećih postrojenja odnosno na nove projekte u obalnom pojasu na istoku i jugu Kine, gdje je ugljen relativno skup.
No, sjeverni i unutarnji dijelovi Kine također žele razvijati nuklearnu energiju, kazao je zamjenik predsjednika odbora za znanost i tehnologiju u China National Nuclear Power Corp.-u Shen Wenquan.
"Kina ne može zaobići razvoj nuklearne energije, što posebno vrijedi za obalna područja", dodao je.
Vlada je u međuvremenu proglasila razvoj novih tehnologija za proizvodnju nuklearne energije, uključujući nuklearnu fuziju, ključnim strateškim prioritetom, kazali su stručnjaci na konferenciji u Šangaju, posvećenoj energetskoj suradnji Europe i Kine.
Kina se dosada pri gradnji svojih nuklearnih elektrana oslanjala na uvezenu tehnologiju ali u srednjoročnom i dugoročnom planu za razdoblje od 2015. do 2025. inzistira na razvoju vlastite tehnologije nuklearne energije "treće generacije".
Do 2020. Kina želi izgraditi prototip FBR reaktora (takozvani "brzo-oplodni ili fast-breeder reaktor). Riječ je o tehnologiji proizvodnje plutonija koji se potom može koristiti kao gorivo, pri čemu se smanjuje količina radioaktivnog otpada i ublažuje ovisnost o uvozu urana.
U konačnici Peking se ipak namjerava uzdati u nuklearnu fuziju, kazao je potpredsjednik China Guangdong Nuclear Power Co. Shen Rugang. "Fuzija će biti konačno rješenje za budućnost", dodao je.