Predsjednik Uprave HAMAG-a Tomislav Kovačević kazao je da su razlozi lošeg poslovanja u 2004., kada je izdano tek deset jamstava za poduzetničke kredite u visini od oko tri milijuna kuna, problemi oko transformacije HAMAG-a, a posebno nepovjerenje poslovnih banaka u tu agenciju i njezina jamstva.
No, izvijestio je da je u 2005. HAMAG izdao 86 jamstava u visini od 60 milijuna kuna, što je, kaže, pozitivan iskorak.
Predstavnici klubova u raspravi su iznijeli niz zamjerki na rad HAMAG-a, a najkritičniji je bio Željko Pecek (HSS) koji je prozvao 21 djelatnika agencije da su 8,5 milijuna kuna, s koliko su raspolagali u 2004. potrošili na "hladni pogon", da je svaki od njih u dvije godine izdao tek jedno jamstvo.
Naglasio je da su u 2004. izdana jamstva u visini od 3,1 milijuna kuna, a da je na plaće zaposlenih potrošeno 4,6 milijuna, da je izdano potpora u visini 237 tisuća kuna, dok je na telefonske račune i dnevnice potrošeno 327 tisuća.
"Nije teško zaključiti da je HAMAG bio sam sebi svrha, a koliko rada, toliko i rezultata", rekao je Pecek.
Velimir Pleša (HDZ) smatra da se HAMAG ne bi trebao baviti samo izdavanjem jamstava, već poticati osnivanje subjekata malog gospodarstva, te ojačati svoju ulogu i vratiti povjerenje kod poslovnih banaka.
Replicirao mu je Pero Kovačević (HSP), koji glavnim problemom smatra to što Hrvatska i nema svoje poslovne banke, pa je, kaže, teško očekivati da će strane banke pratiti HAMAG.
Doroteja Pešić-Bukovac (IDS) drži da bi HAMAG svojim programima i jamstvima trebao prije svega ići u one lokalne sredine i županije gdje se bilježi, a, kao i većina klubova, neprimjerenim smatra da se u veljači 2006. raspravlja o izvješću za 2004.