Izložba sadrži pet cjelina - prepisku između Schillera i Hoelderlina, Schillerovu rukopisnu ostavštinu, njegova prva tiskana djela, tekstove o glazbi i pjesnikov portret, a ostvarena je u sklopu suradnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Wittenberške Pokrajinske knjižnice u Stuttgartu.
Otvarajući izložbu, ministar kulture Božo Biškupić zahvalio je gostima iz Njemačke na ovom velikom događaju izrazivši zadovoljstvo što je u Zagrebu izložena rukopisna građa dvojice velikana njemačke književnosti Schillera i Hoelderlina.
Po prvi put u povijesti Wittenberške Pokrajinske biblioteke ti su rukopisi izloženi izvan zemlje i to upravo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, napomenuo je ministar.
Podsjetio je na višestoljetne veze između Njemačke i Hrvatske prepoznatljive još od Berlinskog misala, mnogih pretisaka i prijevoda knjiga u Njemačkoj, od djela Marka Marulića do hrvatskih protestantskih pisaca čija su se djela u 16. stoljeću tiskala u Njemačkoj. Veze su potrajale sve do 20. stoljeća, kada je velik dio važnih knjiga, posebice književnih prijevoda, tiskan u Njemačkoj, rekao je Biškupić istaknuvši u tome zaslugu istaknutih hrvatskih književnih znanstvenika poput Žmegača, Škreba, Katičića i Frangeša.
Iako je Schiller, kako se ističe u predgovoru kataloga izložbe, rijetko putovao, ostavio je trajne tragove po cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj.
U svojim djelima često je obrađivao teme iz europske povijesti s mjestima događanja u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Engleskoj i Švicarskoj.
Ravnatelj Wittenberške Pokrajinske knjižnice Hannsjorg Kowark podsjetio je da je ta izložba nastala kao plod uzajamne suradnje dviju knjižnica jer je 2004. u Wittenberškoj biblioteci otvorena velika izložba "Tri pisma tri jezika" koju je priredila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
Djela Friedricha Schillera uživaju veliki ugled, ne samo u rodnoj Njemačkoj, nego i u europskoj i svjetskoj povijesti književnosti.
Izložba će biti otvorena do 31. ožujka.