Manjak na tekućem računu bilance plaćanja ove se godine očekuje u visini 7,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je četiri puta više nego u Poljskoj i gotovo tri puta više nego je to u Češkoj, navodi Svjetska banka u svojem izvješću.
Drugi po veličini manjak u bilanci plaćanja u regiji, u Sloveniji, ove se godine očekuje u visini 5,6 posto, što je nešto više od dva postotna boda niže u odnosu na mađarski promatrano kao udjel u BDP-u.
Komentirajući povećanje ukupnog inozemnog duga, koji je dosegao 74,4 posto BDP-a, ekonomist Akos Bod Peter za mađarski je list kazao da se Mađarska prvo bavila stvaranjem bogatstva a potom razvijala financijsku stabilnost koja se zahtijeva za uvođenje eura. Po njegovim riječima, ostale zemlje regije djelovale su racionalnije i dale prioritet kreiranju stabilnosti dok je Mađarska obilato trošila na svoje građane, prenosi mađarski list.
Gospodarski rast lani je dosegao 4,1 posto, nasuprot 4,6 posto u 2004., kaže Svjetska banka u svojem izvješću.
Mađarska je išla protiv međunarodnih trendova posljednjih godina, kazao je analitičar Raiffeisen Bank Zoltan Torok, dok su ostala tržišta u razvoju poduzimala mjere smanjenja manjka na tekućem računu bilance plaćanja i inozemnog duga. Kao rezultat popustljivosti u proračunu oslabilo je povjerenje u imovinu u mađarskim forintama pa posljedično nije ni indeks Budimpeštanske burze u posljednje vrijeme porastao toliko kao u Poljskoj. Stoga se ni povoljni međunarodni trendovi, kako je dodao, nisu pretočili na mađarska tržišta novca i kapitala.