HINA - Financijski servis
Hrvatska će se na domaćem tržištu kapitala zadužiti za 2 milijarde kuna izdavanjem obveznica, odlučila je Vlada na današnjoj sjednici.
To je zaduženje namijenjeno za tekuće otplate glavnica kreditnih obveza koje na naplatu dospijevaju tijekom ove godine.
Obveznice se izdaju na rok od 10 godina uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 5,25 posto.
Ministar financija Ivan Šuker ističe da se obveznice izdaju uz povoljnije uvjete od onih kakve trenutno imaju neke od novih članica EU. Jedna od novih članica izdala je obveznice s kamatom od 6,75 posto, naveo je ministar.
Poručio je da ne stoje tvrdnje da će se izdavanjem obveznica opet povećati vanjski dug države jer bi banke mogle pokupovati veći dio izdanih obveznica. Velik dio ovog izdanja kupit će mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i drugi sudionici tržišta kapitala, zaključio je Šuker.
Vlada je danas utvrdila kriterije temeljem kojih će se raspodijeliti 163 milijuna kuna prihoda od igara na sreću. Organizacijama koje promiču razvoj športa pripast će 30 posto odnosno 48,8 milijuna kuna, organizacijama koje se bave problemima osoba s invaliditetom 28 posto, odnosno 45,5 milijuna kuna itd.
Vlada je osnovala i povjerenstvo koje treba izraditi zakon o plaćama državnih službenika, a za njegovog predsjednika imenovala Zorana Pičuljana.
Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je raspustila Gradsko vijeće Bakra i za svog povjerenika imenovala Zdravka Božičevića.
Država svoje vlasništvo neće prodavati, nego davati u koncesiju, poručio je danas premijer Ivo Sanader sa sjednice Vlade koja je Saboru predložila da izmijeni Zakon o otocima i dopusti državi pravo prvokupa otoka.
Tim izmjenama, objasnio je ministar mora Božidar Kalmeta, Vlada ne sprječava privatne vlasnike da prodaju svoje nekretnine, ali im predlaže da ih prvo, po tržišnoj cijeni ponude državi.
Država na njihovu ponudu mora odgovoriti u roku od 30 dana, a dogodi li se da država odnosno grad ili općina ne pokažu interes za prvokup, vlasnik će svoju nekretninu moći prodati kome želi.
Hrvatska ima ukupno 1246 otoka razvrstanih u dvije kategorije - velike i razvijene, te nedovoljno razvijene otoke unutar kojih je i 746 malih, povremeno nastanjenih ili nenastanjenih otoka i na koje se izmjene odnose.
Kalmeta ističe kako je jednako važno da se izmjenama nalaže da se utvrde granice pomorskog dobra na otocima tamo gdje to nije učinjeno, da se otoke zaštiti od neplanskog gospodarenja, da se stimulira tradicionalno gospodarstvo na njima.
Zakon predviđa i donošenje državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otočića nakon čega će se znati koji su otoci od interesa za državu a koji ne.
Kalmeta je govorio i o sredstvima koje će država trebati osigurati za prvokup. Kad bi se svih 746 otoka koje zakon tretira kupilo u prvokupu trebalo bi oko 5,5 milijardi kuna, no procjena je da će predmetom kupnje biti tek njih 10 posto, kazao je Kalmeta.
Premijer opetuje da država ne treba rasprodavati svoje zemljište bilo ono otočno, turističko ili poljoprivredno, a one koji misle drugačije pozvao je da pruže argumente zašto bi država trebala prodavati svoje zemljište.
Uz ocjenu da je Savjet uspio podići senzibilitet javnosti o važnosti očuvanja i planskog uređenja prostora, Vlada je prihvatila Izvješće o radu Savjeta prostornog uređenja države za prošlu godinu.