U izjavama za javnost nakon zatvorene zajedničke sjednice, dvojica premijera istaknuli su da Hrvatska i Mađarska nemaju otvorenih pitanja, da surađuju na mnogim područjima. Nije samo naša prošlost zajednička nego i budućnost, kazao je Gyurcsany.
Istaknuo je da Hrvatsku vide kao europsku zemlju, te najavio daljnju potporu kako bi u što kraćem roku ušla u članstvo EU i NATO-a.
Uz sporazume na razini ministarstava, postoji i okvirni sporazum dviju Vlada na koji će način Mađarska poduprijeti približavanje Hrvatske kako bi što prije mogla ući u članstvo EU, kazao je.
Dvojica premijera potpisala su danas i zajedničku izjavu o suradnju Hrvatske i Mađarske u ujedinjenoj Europi, te Deklaraciju o energetskoj suradnji.
Tom se deklaracijom podržava izgradnja zajedničkog dvostrukog dalekovoda Ernestinovo&Pecs, povezivanje plinovodnih sustava dviju država kod Donjeg Miholjca, te potiče izrada studije o transportu ukapljenog naftnog plina od Jadrana u Srednju Europu.
Hrvatska, a vjerujem i Mađarska, učinit će sve da u energetskom smislu budu neovisne, poručio je Sanader.
Hrvatska je donijela odluku da će ići u gradnju LNG terminala na Jadranu, o čemu će se raspravljati idući tjedan na Povjerenstvu za plinofikaciju, kazao je premijer Sanader, ističući da je Hrvatska zainteresirana za drugi, alternativni dobavni pravac plina koji bi išao preko Mađarske.
Dvije su Vlade dale punu potporu zajedničkoj organizaciji Europskog svjetskog nogometnog prvenstva 2012.
Pripreme za to prvenstvo idu dobro, a dobivanje organizacije puno bi značilo objema državama, kao i projektu ujedinjene Europe, istaknuo je premijer Sanader.
To bi, uz izgradnju i obnovu stadiona u obje zemlje, puno značilo i za infrasturkturne projekte. Želimo do 2010. završiti brzu cestu Budimpešta-Ploče, do 2007. izgraditi cestu i most na Muri, radi se i o brzoj željeznici, zrakoplovnim lukama, kazao je Gyurcsany.
Koliko bi dvije države trebale uložiti u organizaciju prvenstva dvojica premijera nisu mogla reći, no Sanader ističe da bi se to deseterostruko vratilo, a procjene govore da bi obnova stadiona u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te sve popratne akcije u Hrvatskoj zaposlile oko 40 tisuća ljudi.
Članovi hrvatske i mađarske vlade raspravljali su i o temama pogranične suradnje, gospodarske i infrastrutkurne suradnje, suradnji u području zaštite manjina, kulturi i obrazovanju, zaštiti okoliša.
Potpisano je i više bilateralnih dokumenata, među kojima i pismo namjere o manjinama, pismo namjere o suradnji u zajedničkom pristupu nacionalnom razvitku i regionalnoj politici.
Zajednička sjednica s mađarskom Vladom prva je sjednica hrvatske Vlade izvan Hrvatske, a druga koja se održava s vladom druge države, nakon sjednice sa slovenskom Vladom sredinom 2005. na Brijunima.