"Prema neslužbenim izvorima u ministarstvu gospodarstva, velika je skepsa prema slovenskom sudjelovanju u projektu (oko 30 kilometara naftovoda prolazilo bi slovenskim teritorijem), makar se vlada nalazi pod pritiskom velikih svjetskih naftnih kompanija koje ga podržavaju", piše "Delo". Za naftovod su uz američke, britanske i kineske naftne kompanije zainteresirane još i Srbija i Crna Gora, te Hrvatska koje bi tako pojačale poziciju svojih rafinerija koje se nalaze na pravcu budućeg naftovoda, dok Slovenija nakon zatvaranja rafinerije Lendava nema takvog interesa i koristi, piše Delo i napominje da je projekt prolaska naftovoda kroz Sloveniju sporan i s ekološkog aspekta jer bi išao kroz osjetljivo kraško područje gdje se ne mogu priuštiti eventualni ekološki incidenti pa bi Sloveniji donio više štete nego koristi.
Studija o PEOP-u koji je izradila američka kompanija HLP/Parsons prednost takvom projektu daje upravo zbog malih ekoloških troškova vezanih na dovođenje kaspijske i ruske nafte mimo Dardanela i mora do transalpskog naftovoda koji počinje u Trstu i povezuje se s rafinerijama u Austriji i Njemačkoj, piše list. Uz to, po procjenama procjene iz studije, PEOP bi bio ekološki prihvatljiv i jer bi vodio većinom po ravnom terenu, te zbog odgovarajuće dubine hrvatske luke Omišalj na Krku, a njegova gradnja u cjelini bi stajala oko 900 milijuna dolara, navodi Delo.
Za spomenuti naftovod posebno su zainteresirane Europa i SAD i to iz najmanje dva razloga: njime bi nafta "zaobišla" Rusiju jer bi je iz Gruzije izravno tankerima doveli u Rumunjsku, a spoj s Trstom omogućio bi njenu preradu u rafinerije uz Atlantski ocean, čime bi se smanjio broj tankera u Sredozemnom moru i moguća onečišćenja, navodi se u prilogu "Dela".