"Ne postoji ni jedna odluka (četvoročlanog) Predsjedništva SFRJ koja bi mogla značiti zločinački pothvat niti poticati na zločinački pothvat", kazao je Kostić koji je, kao predstavnik Crne Gore, od listopada 1991. predsjedavao "krnjim predsjedništvom" SFRJ, koje su napustili predstavnici Hrvatske, Slovenije, BiH i Makedonije.
Kostić, koji pred Haškim sudom svjedoči već četvrti dan, pozvao je tužitelja Geoffreya Nicea da idućih dana, ako može, sudskom vijeću predoči odluku Predsjedništva SFRJ koja bi bila zločinačkog karaktera.
Usprotivio se činjenici da se "krnje predsjedništvo" u optužnici opisuje kao "srpski blok" preko kojeg je Milošević kontrolirao JNA, kao i navodima da je optuženi njega i Borisava Jovića i prije toga koristio kao svoje glavne predstavnike u predsjedništvu.
"Ne može se to zvati srpskim blokom jer sam ja Crnogorac i vi mene u te svrhe niste koristili. Netočno je da ste kontrolirali Predsjedništvo. Ne znam koliko je Jović kontaktirao s vama ali nada mnom niste imali nikakvu kontrolu", rekao je.
Kostić, koji je u Miloševićevoj optužnici naveden među sudionicima udruženog zločinačkog pothvata, negirao je utemeljenost optužnice ističući kako neke od sudionika pothvata nije nikada ni sreo a s drugima se razišao nakon umirovljenja, te je zaključio da se radi o "vrlo raznovrsnoj strukturi ljudi koji bi se teško mogli naći na nekom zajedničkom pothvatu".
Tvrdio je da su, nasuprot tome, Milošević i srpsko vodstvo, kao i Predsjedništvo SFRJ "činili sve u interesu mirnog rješenja krize".
Milošević je pitao svjedoka je li mu iz tog razdoblja poznata i jedna njegova intervencija u vezi s JNA, na što je Kostić odgovorio da je to bilo samo jednom kada je negodovao zbog umirovljenja generala Marka Negovanovića, ministra obrane Srbije.
Kostić je objasnio da se radilo o legitimnoj intervenciji jer je Milošević bio predsjednik Srbije, te pojasnio kako je Negovanović smijenjen zbog "loše izvedene operacije JNA u Sloveniji".
Negovanoviću, načelniku protuobavještajne službe JNA - KOS-a, pripisana je glavna odgovornost za "slovensku avanturu" kazao je Kostić, objasnivši kako se "nije smjela dogoditi kriva procjena da TO Slovenije neće okrenuti oružje protiv JNA".
Kostić je također svjedočio o provedbi Vanceova mirovnog plana u Hrvatskoj 1992., uvođenju zona pod zaštitom UN-a, dolasku UNPROFOR-a, nespremnosti Knina na demilitarizaciju, opremanju HV-a unatoč embargu na oružje, itd.
Milošević je pritom citirao ocjenu britanskog lorda Davida Owena iz njegove knjige "Balkanska odiseja", kako su u to vrijeme "hrvatski Srbi bili konsolidirajući a hrvatska vlada destabilizirajući element".
Kostićevim svjedočenjem, Milošević je započeo izvođenje dokaza obrane po optužnici za Hrvatsku u kojoj se po 32 točke tereti za zločine protiv čovječnosti, kršenje ratnog prava i običaja te teške povrede Ženevskih konvencija, koje su JNA i srpske snage počinile od 1991-95. protiv hrvatskih i drugih nesrpskih civila na teritoriju RH. Bivšeg predsjednika, ukupno se tereti po 66 točaka optužbe za genocid u BiH i ratne zločine u Hrvatskoj i na Kosovu.
Njegov maratonski proces, najdulje suđenje za ratne zločine u povijesti, 13. veljače ući će u petu godinu trajanja. Prema posljednjim nalozima sudskog vijeća, dokazni postupak obrane Milošević bi trebao dovršiti do kraja idućeg mjeseca.