HDZ-ov zastupnik Krunoslav Markovinović ističe tako da su u posljednje vrijeme napravljeni značajni pomaci u ujednačavanju sudske prakse, da je izmjenama Zakona o sudovima osigurano suđenje u razumnom roku, te da je Vlada uspjela digitalizirati najveći dio zemljišnih knjiga.
Uvjeren je da će, uz postojeći pravni okvir, predložena strategija osigurati moderno, učinkovito i neovisno pravosuđe.
Oporbenjaci, međutim, tvrde da je Strategija nedorečena, da je riječ o "popisu želja", da nije jasno kako i kada Vlada planira provesti zacrtane reformske ciljeve.
Upozoravajući na javnu percepciju da je stanje sudstva u cjelini vrlo loše, Josip Leko (SDP) ocjenjuje da suci nisu krivi za sve, te da je u svemu velika i odgovornost Sabora kao zakonodavnog tijela.
"Svaki zakon mijenjali smo najmanje dva, a temeljne zakone i više puta, Kazneni zakon čak pet puta", podsjetio je Leko, ističući da je pomake u pravosuđu nemoguće napraviti ako se ne osigura stalnost pravnog sustava.
Upozorio je i da u Kaznenom zakonu još nisu ustaljene odredbe o gospodarskom kriminalu. Ovršni je zakon, kaže, tri puta iz temelja mijenjan, a sada Vlada predlaže nove promjene, koje će, tvrdi Leko, uvesti dva tipa vjerovnika i dužnika, što će biti izravan udar na jedinstveno tržište.
Najavljenim izmjenama Stečajnog zakona po njegovu će se mišljenju umjesto očuvanja radnih mjesta prioritet dati naplati potraživanja stečajnih dužnika.
Alenka Košiša Čičin-Šain (HNS) kao osnovnu manjkavost Strategije, ali i pravosuđa uopće, smatra nepostojanje jedinstvenog sustava obuke za pravosudne dužnosnike, posebno suce, i to tijekom cijelog njihovog radnog vijeka.
Nije, upozorava, stvoren ni sustav motivacije za suce i odvjetnike, ne postoje kriteriji za njihovo nagrađivanje i unaprjeđivanje, ali ni sustav eliminacije sudaca koji loše sude.
"Nismo primijetili da su suci gubili posao zbog lošeg rada", ocijenila je HNS-ovka.