U odnosu na 2004. godinu, lani je hrvatski izvoz, izražen u kunama, povećan za 8,5 posto, a izražen u dolarima za 9,8 posto. Istodobno je uvoz, u kunama, porastao za 10,4 posto, a u dolarima 11,8 posto.
Tako je prošla godina završena s vanjskotrgovinskim deficitom u iznosu od 57,95 milijardi kuna ili 9,7 milijardi dolara, dok je pokrivenosti uvoza izvozom iznosila 47,5 posto. U odnosu na prošlu godinu deficit u robnoj razmjeni je povećan za 1,1 milijardu dolara ili 13,7 posto.
Od ukupnog iznosa prošlogodišnjeg izvoza, 56,2 posto ili 4,95 milijardi USD odnosilo se na redoviti izvoz, koji je u odnosu na prethodnu godinu povećan za 17,4 posto. Izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), koji čini 40,3 posto ukupnog izvoza, istodobno je povećan za znatno manjih 1,1 posto, na 3,54 milijarde USD.
Istodobno se najveći dio ukupnog uvoza u prošloj godini - 16,37 milijardi USD ili 88,3 posto odnosio na redoviti uvoz, koji je prema 2004. povećan za 12,7 posto.
Više od 93 posto ili 8,25 milijardi USD prošlogodišnjeg izvoza hrvatskog gospodarstva te gotovo 85 posto ili 15,74 milijardi USD uvoza odnosi se na prerađivačku industriju.
Unutar nje, vrijednosno najveći izvoz, u iznosu od 1,01 milijarde USD ili 8 posto manjem nego u 2004., bilježi brodogradnja, odnosno djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava.
Slijede proizvodnja naftnih derivata s izvozom u vrijednosti od 873,87 milijuna USD (rast od 17,9 posto) te kemijska industrija, čiji je izvoz lani porastao za 15,5 posto, na 829,3 milijuna kuna.
Najveći dio lanjskog izvoza, ali i uvoza odnosio se na strojeve i transportne uređaje, kojih je izvezeno za 2,6 milijardi USD (rast od 0,6 posto), a uvezeno za više od 6,1 milijarde USD (rast od 5,4 posto).
Najveći se rast u odnosu na 2004. godinu bilježi pak kod izvoza prehrambenih proizvoda - životinjska i biljna ulja i masti bilježe rast za 42 posto, a hrana i žive životinje za 34,1 posto. Pritom je izvoz šećera povećan za najznačajnijih 202,3 posto, na 150,4 milijuna USD.
Uvoz hrane i živih životinja istovremeno je porastao za 12 posto, na 1,33 milijarde USD.
Više od 62 posto (5,46 mlrd USD) ukupnog prošlogodišnjeg hrvatskog izvoza bilo je usmjereno na tržište Europske unije, na koje se odnosi i više od 65,5 posto (12,16 mlrd USD) ukupnog uvoza.
Pojedinačno i dalje predvodi Italija, u koju je lani izvezeno roba u vrijednosti od 1,88 milijardi USD ili 2,6 posto više nego tijekom 2004., a iz koje je uvoz povećan za 5,3 posto, na 2,96 milijardi USD.
U Bosnu i Hercegovinu je pak lani izvezeno roba za 1,26 milijardi USD (rast od 9,2 posto), a u Njemačku za 936,07 milijuna USD (4,6 posto više).
Po vrijednosti uvoza na drugom se mjestu pak nalazi Njemačka, s 2,75 milijardi USD (rast za 7,1 posto), a slijedi Rusija, s 1,69 milijardi USD ili čak 40,4 posto više nego u 2004.