Kako je rečeno, polazna osnovica za izradu plana bila je utvrđena površina od 1174 četvorna kilometra za koju se sumnjalo da je minirana. Ukupno je za razminiranje potrošeno 290,8 milijuna kuna, od čega se 51 posto odnosi na novac iz državnog proračuna, 25 posto na novac javnih i ostalih poduzeća, a 24 posto na novac donatora. Plan razminiranja za godinu 2005. u odnosu prema izvorima financiranja ostvaren je 96,7 posto, navodi se u priopćenju HCR-a sa sjednice Savjeta održane u Sisku.
Među donatorima domaćih je bilo samo dva posto, što je, stoji u priopćenju, manje nego godine 2004., kad su sudjelovali s četiri posto, i 2003., kad su domaće donacije bile zatupljene sa sedam posto.
Godine 2005. ugovoreni su radovi na 30 milijuna četvornih metara, što je 95 posto planiranog, od čega je godine 2005. razminirano 27,1 milijun četvornih metara, a ostalo će se razminirati ove godine.
Plan razminiranja za 2005. godinu nije u potpunosti ostvaren zbog izrazito lošeg vremena u veljači, travnju i kolovozu, u kojem je bilo čak 19 kišnih dana i obilnih oborina, što je na dulje vrijeme spriječilo radove.
Među razminiranim i pregledanim površinama prevladava poljoprivredo zemljište, gotovo 55 posto, zatim infrastrukturni objekti s 15 posto te šume, protupožarni putovi i prosjeci s 12 posto.
Protekle godine razminiranjem i pregledom površina bavilo se 27 komercijalnih tvrtki i nevladina organizacija "Norwegian People's Aid" (NPA), u kojima je radilo 600 pirotehničara uz pomoć 53 stroja za razminiranje i 129 pasa za otkrivanje mina.
U deset minskih eksplozija stradalo je 13 osoba, od kojih su četiri poginule, a među njima i jedan pirotehničar. Žrtava je bilo manje u usporedbi s godinom 2004., kada je stradalo 16 osoba, od kojih je 14 poginulo.
Članovi Savjeta su, osim izvješća za prošlu godinu, razmatrali i plan humanitarnog razminiranja za 2006., koji će poslati Vladi.