To je prva sinteza povijesti Istre koju je Družba "Braće hrvatskog zmaja" tiskala 1924. u Zagrebu u čast tisućite obljetnice proslave Hrvatskog Kraljevstva 1925., istaknuo je veliki meštar Družbe Matija Salaj.
U predgovoru dopunjenog izdanja predsjednik Društva Istrana u Zagrebu Slavko Krajcar je istaknuo da se u "Povijesti Istre" izražava ne samo težnja za istinom nego i znak pažnje prema svima koji su u prošlosti stradali na tim prostorima, znak oprosta onima koji su te patnje skrivili te pouka svima, osobito mladim naraštajima, da se teško stečena sloboda i sigurnost narodnog opstanka mora cijeniti i duboko poštivati.
U tom reprezentativnom izdanju, koje je koncipirao, uredio, ilustrirao i životopise obradio akademik Andrija Mutnjaković, dva su središnja teksta: Gruberov "Povijest Istre" na 210 i Spinčićev "Narodni preporod u Istri" na samo 26 stranica.
Akademik Petar Strčić je istaknuo kako su bez obzira na velik prostorni nerazmjer oba teksta jednako vrijedna, podsjetivši da je prvi autor, Dane Gruber (Senj 1856., Zagreb 1927.), bio redoviti profesor starije hrvatske povijesti na zagrebačkom Sveučilištu i redoviti član tadašnjeg JAZU-a.
Gruber je, istaknuo je Strčić, u svom predgovoru (1924.) zapisao da je "Spinčić pregledao moj rukopis i u mnogočem mi savjetom išao na ruku", ali je za drugi dio knjige napisao da je "pridodao i pregled rada na polju kulturno-narodnoga osvješćivanja hrvatskog naroda u Istri, što će biti lijep nadopunjak prikaza povijesnog života toga naroda".
Vjekoslav Spinčić (Spinčići , Kastavšćina, 1848. - Sušak 1933.) bio je svećenik, publicist, političar i nadasve hrvatski narodni preporoditelj u Istri s Kvarnerskim otocima, podsjetio je Strčić.
Osvrnuvši se na posvetu prvog izdanja Družbe "Braće hrvatskog zmaja" koja glasi: "Istri i istarskim Hrvatima i Slovencima o tisućugodišnjici hrvatskog kraljevstva...", Strčić drži da je ta posveta u prvom izdanju to vrjednija što nikada u svojoj povijesti hrvatska Istra, osim možda njezin najistočniji djelić, nije bio u sastavu niti jedne hrvatske državne ili upravne zajednice, pa ni one koja je u 19. st. prihvaćena od svih Hrvata kao matica domovina sa Zagrebom kao metropolom. I kad se zna što se događalo u tom tisućugodišnjem razdoblju s apsolutno većinskim, dakle, hrvatskim pukom na Istarskome poluotoku te što znači upravo godina 1924. u povijesti istočne obale Jadrana, onda jednako visoka priznanja zaslužuju Gruber, Spinčić i Družba "Braće hrvatskog zmaja", naglasio je Strčić.
O pretisku su govorili i akademici Josip Bratulić i Andrija Mutnjaković.