Po rezultatima tog istraživanja, provedenom krajem prosinca prošle godine na uzorku od 1000 ispitanika, 47 posto hrvatskih građana putovalo je 2005. na odmor u trajanju od najmanje pet dana. U odnosu na godinu prije to je blagi porast odlazaka na višednevne godišnje odmore, sa 44 posto u 2004. na 47 posto prošle godine.
Isto je istraživanje, koje GfK Centar za istraživanje provodi kontinuirano zadnjih nekoliko godina, pokazalo i da od 60 posto ispitanih građana koji su željeli i planirali putovati prošle godine na godišnji odmor njih 13 posto ipak nije putovalo.
Planovi za putovanja u ovoj su godini gotovo na istoj razini kao i lani, odnosno ove godine 61 posto ispitanih hrvatskih građana navelo je da planira i želi putovati na godišnje odmore izvan mjesta boravka.
Istodobno, navode iz GfK, 39 posto građana niti ne računa na odlazak na godišnje odmore u ovoj godini (lani ih 40 posto nije na to računalo).
Prošle su godine hrvatski građani, po rezultatima istraživanja, jednako putovali na odmore u više navrata kao u 2004., odnosno njih 16 posto ih je putovalo dva i više puta.
Najviše su odlazaka na godišnje odmore prošle godine, oko 67 posto, ostvarili građani iz Zagreba i okolice te oni iz naselja s više od 100 tisuća stanovnika, što je također blagi porast u odnosu na 2004. kada ih je iz tih naselja putovalo oko 62 posto.
S obzirom na dobnu strukturu najviše su na odmore prošle godine putovali mladi od 15 do 24 godina - njih oko 65 posto, a slijede osobe između 35 i 44 godine, sa 66 posto.
Najmanje su pak na odmore izvan mjesta boravka, slično kao i u godini prije, putovali stariji građani, u dobi od 65 i više godina, njih oko 20 posto.
Više su na odmor putovale i osobe koje nisu u braku, 62 posto, a s obzirom na obrazovanje najviše su prošle godine putovali građani s najvišim stupnjem obrazovanja - njih oko 65 posto, dok je onih s nižim obrazovanjem putovalo tek nešto više od četvrtine.
Više su putovali oni koji imaju veće prihode u kućanstvima, pa je tako u kategoriji kućanstava s prihodima višim od 6.000 kuna putovalo 70 posto građana, dok je u kategoriji do 2.000 kuna prihoda po kućanstvu putovalo njih maksimalno 35 posto.
(Hina) xtam yds