Knjiga Vesne Ivanović "Hrvati u bosanskohercegovačkom društvu - Ljudi, krajolici, vremena", predstavljena danas u Zagrebu, znanstvena je interpretacija demografske i povijesne slike o Hrvatima u BiH u usporedbi s drugim dvama narodima - Bošnjacima i Srbima.
Monografiju je objavio zagrebački nakladnik "Tipex", a suizdavači su Zavod za hrvatsku povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" Sarajevo, uz potporu hrvatskoga ministarstava kulture te znanosti, obrazovanja i športa.
O knjizi su govorili urednik Drago Roksandić, predsjednik HKD-a "Napredak" Franjo Topić, direktor bosanskohercegovačkoga Centra za međureligjsko pomirenje "Zajedno" Marko Oršolić te novinar i publicist Ivan Zvonimir Čičak.
Roksandić je podsjetio da je ta studija nastala iz prvotno skromnije zamišljenoga autoričina priloga za međunarodni istraživački projekt "The Scholars Initiative: Resolving the Yugoslav Controversies", utemeljen 2001. na inicijativu američkoga sveučilišnog profesora Charlesa Ingraoa.
Topić se nada da će knjiga pridonijeti razumijevanju zagonetke Bosne i Hercegovine koja je, kako je rekao, simbol i zagonetka koju tek treba dešifrirati. Po njegovim riječima to je posao vrijedan truda budući da je život svugdje proza, a samo u Bosni poezija. Vjeruje da će knjiga pridonijeti i ispravljanju nepravde prema bosanskim Hrvatima, ali i odgovoru na aktualna pitanja odnosa Hrvata u Hrvatskoj prema sunarodnjacima u BiH.
"U Hrvatskoj se uopće ne govori o Hrvatima povratnicima u BiH, a ako uopće ta tema dobije bilo kakvu medijsku pozornost tada se iznose krivi podatci, primjerice da se u Bugojno vratilo 2000 Hrvata, a stvarno ih se vratilo 8000", rekao je.
Topića zanima zašto "Napredak" ima u Sarajevu puno veću medijsku pozornost nego u Zagrebu te zašto nekima u Hrvatskoj smetaju riječi kao što se "avlija i pendžer", a ne smetaju "ponistra i pjaca".
Oršolić je istaknuo pak da je riječ o akribičnoj knjizi koja se "susreće" sa svom poznatom literaturom, ali ipak smatra da bi u budućim istraživanjima trebalo posvetiti pozornost i politološkoj literaturi.
Za Ivana Zvonimira Čička knjiga je pak nostalgični krik za bosanskohercegovačkim društvom kojega više nema i živi samo u uspomeni. Upitao je zašto u knjizi nema nikakvih podataka o Hrvatima u BiH nakon Drugoga svjetkog rata, do 90-ih godina, kad su, kako je rekao, gradili jugoslavenstvo odričući se hrvatstva.
Po njemu bi odgovor na pitanje - imaju li Hrvati budućnost u BiH trebalo tražiti među bosanskohercegovačkim Hrvatima koji sada žive u Hrvatskoj kao i među onima koji su podrijetlom iz te zemlje.
Autorica je rekla da je njezino znanstveno istraživanje bilo usmjereno na izučavanje i istraživanje postignutoga stupnja razvoja hrvatskoga naroda u BiH u razdoblju od 1989. do 1991., odnosno na vrijeme raspada Jugoslavije i nastajanja države Bosne i Hercegovine.
(Hina) xipet ymc