"Nizom svojih poglavlja knjiga prikazuje povijesno i umjetničko značenje kominske crkve", ističe u prigodnom slovu na početku knjige nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić.
Po njegovim riječima u knjizi je naglašeno povijesno značenje Komina i crkve kao kulturnog spomenika i svjedoka povijesnih događaja, budući da je uza crkvu potkraj rujna 1682. održano zasjedanje Hrvatskog sabora pod vodstvom bana Nikole Erdoedyja, čime je počelo oslobađanje hrvatskih zemalja od turske vlasti.
Uvodne tekstove za fotomonografiju (79 str.) napisali su Mira Čegec, članica Uređivačkog odbora te Krešimir Filipec, bivši pomoćnik ministra kulture. On napominje kako monografija nastoji dočarati ono što su minuli naraštaji stvarali, ona nam slikom i riječju opisuje građevinu koja svojim značenjem stoji uz bok najljepših baroknih zdanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
U monografiji o baroknoj arhitekturi crkve sveta Tri kralja piše Martina Strugar iz zagrebačkoga Konzervatorskog ureda, o likovnoj opremi crkve Mirjana Repanić-Braun iz Instituta za povijest umjetnosti te o crkvi sv. Tri kralja kroz stoljeća Mladen Houška, glavni urednik monografije. Pogovor je napisao bisaški župnik i dekan Zelinskoga dekanata Maksimilijan Milan Herceg.
Po povijesnim podatcima crkvu je prvi kartografski zabilježio 1673. isusovac Stjepan Glavač, koji je na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića osobno obišao cijelu slobodnu Hrvatsku te topografski skicirao teren.
Zagrebački biskup Borković posvetio je 1669. crkvu sv. Tri kralja, koja je smještena uz rub zaravni na vrhu brijega nad naseljem Kominom, na putu od Svetog Ivana Zeline prema Varaždinu.
Zbog dominantna položaja u krajoliku crkva je vidljiva iz velike udaljenosti, a slikovitosti pridonosi nepravilan osmerostrani cinktor.
Uz autorske bilješke pojedina poglavlja monografije popraćena su sažetcima na engleskom i njemačkom jeziku.