Članovi Odbora iz HDZ-a i HSP-a boje se da će ta Konvencija polučiti izmjene Zakona o državljanstvu te da će se i pripadnicima hrvatskog naroda pravo na državljanstvo vezati uz stvarno prebivanje u Hrvatskoj.
"Nikada neću pristati na Konvenciju ako to znači da će se Hrvatima za stjecanje državljanstva propisivati uvjeti teži od onih koje je 1991. propisao važeći Zakon o državljanstvu", rekla je predsjednica Odbora Zdenka Babić-Petričević, dodajući kako je "svjesna težine svoje izjave".
Podsjetila je i da Ustav Hrvatsku određuje kao matičnu državu svih Hrvata, te da postoji obveza skrbi države prema Hrvatima izvan Hrvatske.
Na sjednici je bio i ravnatelj Instituta "Pilar" Vlado Šakić, koji se založio da se Hrvatima izvan Hrvatske osigura pozitivna diskriminacija pred drugim tražiteljima državljanstva, kao poticaj demografskoj politici.
U raspravi se moglo čuti da će Hrvatska za 50 godina imati dovoljno državljana, ali ne i dovoljno Hrvata.
Članovi Odbora iz HDZ-a i HSP-a smatraju da važeći Zakon o državljanstvu nije u koliziji s Konvencijom, a od pomoćnika ministra unutarnjih poslova Žarka Katića zatražili su da se očituje o tome treba li mijenjati taj zakon i koje njegove odredbe, na što nisu dobili izravan odgovor.
Katić je izvijestio da je Konvenciju do sada potpisalo 26 članica Vijeća Europe, a da je na snazi u njih 11.
Konvencija propisuje da svaka država unutar svog zakonodavstva propisuje tko su njezini državljani, ali postavlja okvire u kojima će se omogućiti stjecanje državljanstva prirođenjem (naturalizacijom), na temelju stvarnog prebivanja u zemlji od maksimalno 10 godina.
Ciljevi su joj lakše stjecanje i ograničavanje mogućnosti gubitka državljanstva, sprječavanje proizvoljne uskrate državljanstva te reguliranje vojne obveze u slučajevima višestrukog državljanstva, a priječi i diskriminaciju po bilo kojoj osnovi.