Ta komparativna studija, temeljena na zajedničkom europskom upitniku, uspoređuje vrjednote življene u Hrvatskoj s onima u 32 europske zemlje i to na području religije i morala, društva i politike, braka i obiteljskog života, uloge spolova, rada i slobodnog vremena, seksualnosti i obrazovanja.
"Hrvatska društvena zbilja unutar europskog konteksta prema europskom istraživanju vrjednota vrlo je ambivalentna", napominje Baloban. Dodaje kako, s jedne strane, Hrvati pokazuju visok stupanj konfesionalne pripadnosti - 88,8 posto, što nije slučaj u zapadnoeuropskim i srednjoeuropskim i istočnim zemljama, a s druge strane, utjecaj vjere i crkvenosti na pojedine segmente svakodnevnog djelovanja i ponašanja ljudi daleko je manji nego što to pokazuje nominalna pripadnost Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj i u svojem je intenzitetu različit u odnosu na građane Europe.
U Hrvatskoj je 11,1 posto građana bez nominalne konfesionalnosti, u zapadnim zemljama 24 posto, u srednjoeuropskim zemljama 37 posto i u istočnim zemljama 39,7 posto.
Baloban napominje kako, primjerice, rođenje, sklapanje braka i smrt u Hrvatskoj visok postotak građana želi popratiti vjerskim obredom, čak do 93,7 posto (vjenčanje i smrt), dok u Europi 70,1 posto kod rođenja i 78,5 posto za smrt.
Kako navodi, zanimljive su još dvije hrvatske atipičnosti. Prva se očituje u tome da 86,1 posto Hrvata (83,5 posto Europljana) zagovara da dijete treba imati oca i majku da bi sretno odrastalo. Istodobno, čak 65,2 posto Hrvata (41,3 posto Europljana) odobrava samohranoj majci imati dijete bez stabilne veze s muškarcem, odnosno imati dijete bez obiteljskog zajedništva s ocem.
Druga hrvatska atipičnost pokazala se već u istraživanju "Vjera i moral u Hrvatskoj" u 1998. Tada je 80,6 posto populacije smatralo da je abortus ubojstvo, jer se prekida ljudski život, ali je istodobno čak 64,4 posto iste populacije dalo mogućnost ženama da odlučuju o pobačaju.
"Hrvatski građani time velikim dijelom izražavaju određeno nepostojanje konzistencije unutar vrjednota koje osobno smatraju važnima i poželjnima, kako u svom osobnom životu tako i u braku i u obitelji", ocijenio je.
Upozorava kako je proturječna ambivalentnost na djelu kada se istodobno zagovara posvemašnje dobro djeteta koje se onda ugrožava apsolutnom slobodom žene/majke. Drži kako ta suvremena svijest korelira s etičkim stavovima u demokratskim društvima na Zapadu te da je na djelu raskorak između životnog/kršćanskog ideala i konkretne životne zbilje.
Europsko istraživanje vrjednota pokazalo je da za Hrvate brak nije zastarjela institucija (87,3 posto); da je obitelj veoma važna (78,4 posto) i važna (20,3 posto) u čovjekovu životu; zatim da čovjek treba imati djecu da bi život imao smisla (76,3 posto), naposljetku da su djeca važna za uspješan brak (96,4 posto, u Europi 89,9 posto).
Iz cijeloga istraživanja proizlazi, kako ističe Baloban, da je obitelj jedna od temeljnih okosnica razvoja hrvatskoga društva.
"U toj osnovnoj društvenoj stanici hrvatski građani prepoznaju i priznaju osmišljenje vlastite egzistencije kao i egzistencije obiteljskih članova", izjavio je dodavši kako opravdano traže da se obitelj već sada, a onda i u budućnosti, stavlja među političke, društvene, obrazovne, socijalne i druge prioritete.
Drugim riječima, kako napominje, to je ustvari indirektna poruka odgovornima u društvu, kako na političkoj i obrazovnoj, tako i na gospodarskoj i socijalnoj, a ne manje na crkvenoj i medijskoj razini. Nažalost, za sada sve te institucije ne stavljaju obitelj u svoje prioritetne strategije i primarne brige, što bi dugoročno gledano moglo imati vrlo negativne posljedice po obitelj, Crkvu i društvo u cjelini, smatra Baloban.
"Ovdje je potrebno ostvarivati i socijalnu ulogu države i to: od dječjih vrtića, preko školovanja do socijalne skrbi. Naposljetku, ako se ima pred očima podatak da je 50,5 posto hrvatskih građana uvjerenja da Crkva adekvatno odgovara na probleme obiteljskog života, onda se može reći da građani i od Crkve traže određenu pomoć u najrazličitijim oblicima", kaže Baloban.
Komparativno istraživanje vrjednota u Hrvatskoj od 1999. do 2005., koje se u Europi povremeno provodi od 1981., vodio je Katolički bogoslovni fakultet. Hrvatskoj javnosti proteklog je tjedna predstavljena knjiga na hrvatskom i engleskom jeziku "U potrazi za identitetom", koja prikazuje i analizira rezultate istraživanja desetorice istraživača - teologa, sociologa i psihologa. Knjigu u izdanju "Golden marketinga" priredio je Josip Baloban, profesor KBF-a.