Radionicu je organizirala Vlada u suradnji sa Svjetskom bankom, Europskom komisijom, Američkom agencijom za međunarodni razvoj i SIGMA/OECD-om.
Vlada razdiobu javnih poslova između države i jedinica područne i lokalne samuprave želi učiniti na način kao i zemlje EU i spremna je u znatno većem opsegu lokalnim vlastima prepustiti obavljanje javnih poslova i za to im osigurati dostatne prihode, navela je.
Predsjednik Udruge gradova u Hrvatskoj Vojko Obersnel ocijenio je da je unatoč učinjenim naporima, razina decentralizacije u Hrvatskoj još uvijek nezadovoljavajuća te da se bez drastičnih promjena u poreznim prihodima i uz sadašnji neravnomjeran razvoj ne može govoriti o decentralizaciji. O tome ćemo govoriti samo deklarativno sve dok 74 posto poreznih prihoda ostaje državi, 22 posto odlazi gradovima i općinama, a četiri posto županijama, rekao je Obersnel.
Znatan dio javnih poslova treba prepustiti vlastima koje su najbliže građanima, rekao je državni tajnik u Središnjem državnom uredu za upravu Antun Palarić, a direktor Misije USAID-a William Jeffers rekao je da će uspješna decentralizacija omogućiti Hrvatskoj učinkovitiju i djelotvorniju upotrebu resursa i prihoda.
"Europska komisija odlučila je Hrvatskoj pomoći i 9,5 milijuna kuna izdvojiti za projekt fiskalne decentralizacije, a oko 10 milijuna kuna za administrativnu decentralizaciju", rekao je šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert.
V.d. direktor Svjetske banke Hermann A. Von Gersdorff rekao je da je radionica održana u pravo vrijeme za Hrvatsku s obzirom na status kandidata i nastojanja za brzim pristupom EU. "Dobro provedena decentralizacija može pomoći ubrzanju pripreme Hrvatske u pristupu EU", rekao je.
Ministar financija Ivan Šuker istaknuo je da je decentralizacijom smanjen udio države u porezu na dohodak sa 60 posto u 2001. na sadašnjih 24,6 posto. Posebno je poboljšan položaj općina i gradova na području posebne državne skrbi i otocima kojima se ustupa sto posto državnog dijela poreza, čime više od 50 posto jedinica raspolaže s državnim dijelom poreza na dohodak i dobit. Na osnovu toga država im je u 2004. dala oko milijardu kuna, rekao je ministar Šuker, ali i naglasio da je velika prepreka daljnjoj poreznoj decentralizaciji velika razlika među lokalnim jedinicama u gospodarskom razvoju, poreskom kapacitetu, demografskoj strukturi itd.