Predsjednik Kluba Dragutin Lesar pojasnio je da je država u posljednjih nekoliko godina na jedinice lokalne i područne samouprave prenijela brojne obveze, koje nije slijedila i adekvatna decentralizacija novca, pa je teret tih obveza pao na građane.
Što su lokalni proračuni manji, obveze građana su veće, rekao je Lesar, navodeći da, po HNS-ovom izračunu, za decentralizirane funkcije gradova i općina u zdravstvu, školstvu i socijali domaćinstva mjesečno izdvajaju između 480 i 880 kuna.
HNS, stoga, Saboru predlaže izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave i Zakona o porezu na dohodak, na temelju kojih bi taj porez trebao ostati općinama, gradovima i županijama, dok bi porez na dobit u cijelosti ostao državnom proračunu.
HNS-ovci predlažu i da u raspodjeli poreza na promet nekretnina, uz općine i gradove, ubuduće sudjeluju i županije.
Pojašnjavaju da županije donose prostorne planove i sudjeluju u strateškim infrastrukturnim projektima, čime povećavaju vrijednost nekretnina na svom području.
Za razliku od gradova i općina, županije ne mogu propisivati prireze i tako utjecati na svoje prihode, upozorio je Lesar.
Po HNS-ovim izračunima, primjenom predloženog modela proračuni grada Zagreba i države godišnje bi izgubili oko 320 milijuna kuna, no uz županijske bi se proračune slilo ukupno 335, a u gradske i općinske 305 milijuna kuna više nego sada.
Novac koji bi jedinice lokalne samouprave uprihodovale na taj način, bio bi njihov izvorni prihod i ne bi utjecao na visinu izdvajanja iz Fonda za poravnanje, koja se troše namjenski, istaknuo je Lesar.
Napomenuo je da je riječ o HNS-ovom četvrtom prijedlogu financijske decentralizacije u saborskoj proceduri.
"Vjerujemo da će HDZ-ovi zastupnici ovoga puta podržati naš prijedlog, jer ih na to obvezuju zaključci stranačke klauzure, održane jesenas u Varaždinskim Toplicama", dodao je Lesar.