O životu i djelu Ljudevita Farkaša Vukotinovića govorio je Josip Balabanić, autor knjige o tom velikanu hrvatske kulture koja će biti predstavljena 24. siječnja u Školskoj knjizi.
Obitelj Farkaš (hrv. vuk) potječe iz Ugarske. Ljudevit, koji se od 1835. potpisuje kao Vukotinović, bio je političar, pjesnik, botaničar, veliki župan Križevačke županije, član Hrvatskog sabora.
Pravo je upisao u Zagrebu, a nastavio je studirati u Požunu (Bratislava, Slovačka). Književnošću se počeo baviti sa 17 godina.
Na svim područjima na kojima je djelovao, i kao geolog i biolog te kao književnik, Farkaš je uvodio novine, istaknuo je Balabanić. U znanosti je začinjao nove struke, a u književnosti je prvi pisao kratke priče, feljtone, povjesnice i književnu kritiku, dodao je.
Podsjetio je na njegovu pjesmu, davoriju, koju su ilirci često pjevali kada bi se sastajali, a čiji početni stih glasi "Nek se hrusti šaka mala".
Po Balabanićevim riječima, Vukotinović u svom političkom radu nije bio sasvim protiv Mađara, već je u suradnji s njima vidio mogućnost otpora prema austrijskoj politici.
Vukotinović (Zagreb, 1813.-1893.) objavio je "Pjesme i pripovijetke", zbirku pjesama "Ruže i trnje", historijske novele "Prošastnost ugarsko-horvatska", "Pjesme" i zbirku "Trnule". Pokopan je na Mirogoju u arkadi iliraca.
U povodu obljetnica njegova rođenja i smrti, prije tri godine u organizaciji Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održani su znanstveni skup, izložbe te koncerti skladbi iz doba narodnog preporoda.
Voditeljica tribine Jasna Matekalo Draganović ocijenila je kako je predavanje o Vukotinoviću i povijesna i aktualna tema jer, naglasila je, u doba globalizacije koja potiskuje male narode i kulture nužno je jačati svijest o vlastitim vrijednostima i posebnostima.
Tribinu je organizirao Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske.