Švedski znanstvenici sa sveučilišta u Stockholmu i Karolinskog instituta ispitivanjem su utvrdili da su, od 3.610 odraslih osoba koje su živjele blizu urbanog područja Stockholma, oni koji su živjeli u siromašnim četvrtima imali veći postotak opasnosti od srčanog udara od onih koji su živjeli u dobrostojećim susjedstvima.
Status susjedstva određen je prema tipičnom kućnom primanju u rezidencijalnom području kao i različitostima susjedstva, poput činjenice da ljudi sa sličnim primanjima žive zajedno ili se radi o mješavini ljudi s različitim primanjima.
Zaključak je da žene u susjedstvu s nižim primanjima imaju 88 posto više izgleda da dožive srčani udar za razliku od žena u dobrostojećim susjedstvima. Muškarci koji žive u "siromašnijim" susjedstvima imaju 52 posto više izgleda da dožive srčani udar.
Povećani rizik od srčanog udara u ovom istraživanju nije objašnjavan osobnim prihodima osoba koje su sudjelovale u istraživanju, obrazovanjem ili zanimanjem - što su čimbenici koj su se u mnogim istraživanjima povezivali sa srčanim problemima.
Kako su znanstvenici objavili u listu "Epidemiology" karakteristike susjedstva mogu se dodati utjecajima koje na nečije zdravlje ima ekonomska situacija u kojoj ta osoba živi.
Ljudi s manjim prihodima i nižim stupnjem obrazovanja općenito su izloženi većem broju rizika koji izazivaju srčani udar, poput pušenja, neaktivnosti, pretilosti, a ti su problemi zastupljeniji u susjedstvima s nižim primanjima.
Ali, kako tvrde švedski znanstvenici, okruženje u kojem ljudi žive i dalje oblikuje njihovo stajalište i ponašanje, što znači da čak i ako im se osobna primanja povećaju kontekst susjedstva i dalje će djelovati na njihovo zdravlje.