"U Hrvatskoj je napravljena kalkulacija da nakon 2008. više neće imati vremena za ozbiljno planiranje i gradnju vlastite nuklearke ako bi NE Krško prestala raditi kako je planirano 2023. godine. Naime, bez barem 1000 megavata iz nuklearke došla bi u vrlo slabu situaciju. Zato s hrvatske strane u vrijeme arbitraže, koja se može produžiti i na pet godina, ipak ne treba očekivati neke posebno oštre zahtjeve", navodi "Dnevnik".
Kako se tvrdi u prilogu, hrvatska javnost nije sklona eventualnoj gradnji nuklearke u Hrvatskoj, u prvom redu zbog problema otpada, što se pokazalo i u raspravi o otpadu iz Krškog.
Slovenski ministar za gospodarstvo Andrej Vizjak izjavio je da nije obaviješten o planovima da se nuklearna elektrana planira graditi u Hrvatskoj i da bi ga takvo što čudilo s obzirom na stajališta koja je Hrvatska pokazivala u odnosu prema problematici nuklearne energije.
List piše da će NE Krško vjerojatno biti produljen životni vijek, ali da se ne planira gradnja novog nuklearnog bloka na istoj lokaciji, što se spominjalo u vrijeme ranije vlade.
U slučaju da ipak dođe do gradnje drugog bloka ili produljenja rada postojeće nuklearke, vjerojatno bi se novim tehnologijama zbrinjavanja nuklearnog otpada moglo postići da novo skladište za nuklearni otpad ne bi bilo potrebno, navodi "Dnevnik".