Osvrćući se na austrijsku "snažnu, pomalo iznenađujuću, pa i emocionalnu potporu Austrije" početku pregovora Europske unije s Hrvatskom, Volk ističe kako se "između ambicija koje Austrija i Italija imaju prema Hrvatskoj i cijelom Balkanu nalazi Slovenija koju nije uvijek moguće zaobići niti u jednom pogledu. Svojom zemljopisnom pozicijom Slovenija predstavlja prometnu prepreku članstva Hrvatske u Europskoj uniji, uspostavlja se šengenski granični režim, Slovenci su tradicionalno nepovjerljivi prema susjedima i njezina se je tranzicija razvijala drukčije nego na Balkanu", opisuje stanje stvari Volk.
Slovenija, dodaje autor, nije kao Hrvatska dopustila da joj zavlada kapital iz Austrije i Italije nego je nastavila ekonomske veze sa Njemačkom i Francuskom koje su prilikom odluke o početku pregovora s Hrvatskom ostale pasivne.
Iako se uloga Slovenije u budućem širenju Europske unije ponekad zanemaruje, ona će na osnovi ekonomske i političke autonomnosti i ubuduće moći "odlučivati o svojim nacionalnim interesima ondje gdje je to najpotrebnije", na primjer pri gradnji cesta i željezničkih pruga, ocjena je Volka.
Tako će, navodi, inzistirati da se Koper modernizacijom željezničke pruge povezuje s Europom i neće dopustiti da se zanemarivanjem Kopra razvija tršćanska luka, niti će dopustiti da Hrvatska nametne svoju trasu na budućoj autocesti između Trsta i Rijeke preko Kozine, nego će inzistirati na vezi preko Postojne.