U znanstvenom članku "Relacijski identiteti. Socijalni identitet i relacijske dimenezije" Ivan Cifrić i Krunoslav Nikodem sa zagrebakoga Filozofskog fakulteta" raščlanjuju i podatke kako se hrvatski građani najmanje ponose stupnjem obrazovanosti stanovništva, stupnjem tolerancije među različitim društvenim skupinama i stupnjem ostvarenosti demokracije u Hrvatskoj.
Najveći postotak ispitanika misli da na sliku o Hrvatskoj u inozemstvu "mnogo" i "presudno" utječu turizam, hrvatski športaši, haaške optužnice te prirodne ljepote i očuvanost okoliša.
Po mišljenju ispitanika političko i ideološko nasljeđe nisu danas ključni čimbenici za sliku o Hrvatskoj u svijetu.
"Prilično dobro" i "izrazito dobro" mišljenje iskazali su ispitanici o Goranima i Slavoncima, a slijede ih Ličani, Baranjci, Dalmatinci i Podravci. Nasuprot tomu "izrazito" i "prilično loše" ispitanici misle o Istranima, Zagrepčanima i Zagorcima.
Istraživanje u sklopu projekta "Modernizacija i identitet hrvatskog društva", provedeno na reprezentativnu uzorku od 1202 ispitanika u 65 seoskih i gradskih naselja u cijeloj Hrvatskoj, vodilo je računa o spolnoj i obrazovnoj strukturi stanovništva te nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti.
Časopis donosi i rad Saše Poljanec-Borić "Od paradoksalne modernizacije do samoupravne postmodernizacije", Miroslava Vujevića o "Nacionalnoj identifikaciji u Hrvatskoj" te Dražena Živića "Demografske i socijalne odrednice razvoja stanovništva u hrvatskome Podunavlju".