ZAGREB - Požar koji je jučer izbio kod Dicma u blizini vojarne Kukuzovac proširio se prema dijelom miniranom brdu Visoka, a od rano jutros u gašenju ponovno sudjeluju dva kanadera, izvijestio je Državni centar 112. Vatra kod Dicma je blizu prvih kuća, a požar je zahvatio 50 hektara trave i niskog raslinja. Gase ga vatrogasci iz Splita, Dugopolja i Sinja, a u pripravnosti su njihove kolege iz Šibenika. Požar na području Trnovica iznad Slanog na granici s BiH jučer poslijepodne je ugašen na području Hrvatske, no s druge strane granice vatra i dalje gori. Državni centar 112 sinoć je primio obavijest i o drugom požaru u BiH na južnom dijelu općine Čapljina iznad sela Dračevo, Sjekose, Bajovci i Svitava. Požar gori na nepristupačnom području koje je minirano, tako da je gašenje sa zemlje nemoguće. Požar ne prijeti području Hrvatske. Ugašeni su ili pod nadzorom požari koji su jučer izbili uz granicu sa Crnom Gorom u mjestu Bani kod Debelog Brijega, na području naselja Vrulje-Bilice pokraj Šibenika, Premanture, te sela Baderne između Pazina i Poreča.
ZAGREB - Dva dana nakon jakog potresa na Kornatima Seizmološka služba RH rano jutros ponovno je na tom području zabilježila potres, ovoga puta umjerene jačine s epicentrom između Kornata i Pašmana, 37 kilometara južno od Zadra. Potres je zabilježen u 3,56 sati, magnituda mu je iznosila 3.3 prema Richteru, a u epicentru se osjetio intenzitetom IV-V (četiri do pet) stupnjeva MCS ljestvice. Osjetio se na širem području oko Kornata, Pašmana, Dugog otoka, Zadra i Biograda. U Seizmološkoj službi kažu da se ne očekuju materijalne štete. Riječ je o trećem potresu u posljednja dva dana na kornatskom području. Prvi i najjači s magnitudom 4.7 po Richteru i intenzitetom VI-VII (šest do sedam) stupnjeva MCS ljestvice zabilježen je u srijedu oko 13 sati, a tri i pol sata kasnije zabilježen je još jedan slabiji potres, magnituda kojega je iznosila 3.5 po Richteru.
ZAGREB - Gospodarsko interesno udruženje PROMINS, koje okuplja tvrtke za proizvodnju i preradu šljunka, upozorilo je danas kupače da se u tzv. šljunčarama kupaju isključivo na mjestima uređenima za kupanje te da se pridržavaju upozorenja o zabrani kupanja na eksploatacijskim poljima gdje se vadi šljunak i gdje nije dozvoljen pristup nezaposlenima. Kažu da su tvrtke, članice udruženja koje se bave proizvodnjom i preradom šljunka i za to imaju koncesiju, jasno tablama označile zabranu kupanja na eksploatacijskim poljima gdje se vadi šljunak i gdje nije dozvoljen pristup nezaposlenima. Na takvim mjestima kupanje je opasno jer su obale strme, a voda odmah duboka, no, vrlo često djeca, a nerijetko i odrasli, ne poštuju ta upozorenja, pa iz PROMINS-a posebice skreću pozornost roditeljima da ne puštaju malodobnu djecu samu na kupanje na šljunčare te upozoravaju da djeca niti jednog trenutka ne bi smjela biti u vodi bez nadzora odraslih.
ZAGREB - Prošle se godine u Hrvatsku iz inozemstva doselilo 7286 osoba više nego ju je napustilo, čime se nastavio pozitivan migracijski saldo koji traje zadnjih desetak godina. U tijeku 2006. u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 14.978 osoba, a 7692 su se odselile, podatci su Državnog zavoda za statistiku o migraciji stanovništva. Najviše je doseljenika prošle godine bilo iz Bosne i Hercegovine, 62,3 posto, a najviše se ljudi odselilo u Srbiju i Crnu Goru (37,8 posto), BiH (16,9 posto) i Austriju (14 posto). Među doseljenicima više je muškaraca, 54,4 posto, a u inozemstvo se odselio neznatno veći broj žena, 50,1 posto. Hrvatski državljani tvore 93,1 posto doseljenika iz inozemstva, a 6,9 posto su stranci, a među odseljenima je 90,6 posto hrvatskih državljana i 4,3 posto stranaca. Najviše osoba iz inozemstva prošle se godine doselilo u Zagreb (17,6 posto) i Splitsko-dalmatinsku županiju (14 posto). Zagreb prednjači i po broju odseljenih sa 14,8 posto ukupna broja, a slijede ga Osječko-baranjska županija s 11,2 posto i Sisačko-moslavačka s 9,6 posto.