Aley Tamba Brima (35), i Santigie Borbor Kanu (42), osuđeni su na po 50 godina zatvora, a Brima Bazzy Kamara (39), na 45 godina zatvora zbog zločina počinjenih protiv čovječnosti.
Sva su trojica bili visoki pripadnici Vijeća revolucionarnih oružanih snaga koje su svrgnule vladu 1997.
Imaju pravo uložiti žalbe na presudu.
Riječ je o prvim presudama ovog specijalnog suda od njegova osnutka 2002. Svrha mu je osuditi odgovorne za zločine počinjene tijekom građanskog rata u Sijera Leoneu u kojemu je poginulo 120.000 ljudi, a tisuće civila su osakaćene, zlostavljane ili silovane.
Najpoznatiji optuženik je bivši liberijski predsjednik Charles Taylor, prvi afrički šef države kojemu se za ratne zločine sudi pred međunarodnim sudom, a proces je službeno trebao početi 4. lipnja, no Taylor ga je bojkotirao. Bivši predsjednik Liberije optužen je za poticanje na ubojstva, silovanja, sakaćenja i novačenje djece-vojnika tijekom građanskog rata.
Taylor se izjasnio da nije kriv ni po jednoj od 11 točaka optužnice kojega terete za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti na suđenju koje bi svijetu trebalo pokazati da nitko ne može ostati nekažnjen za počinjene okrutnosti, pa čak ni državnik. Tužitelj Stephen Rapp pred sud namjerava izvesti 150 svjedoka. Proces protiv Taylora vodit će se u Haagu iz sigurnosnih razloga. Vlasti i predstavnici suda strahuju da bi suđenje Tayloru u Africi moglo dovesti u opasnost tek postignuti mir u Liberiji i Sijera Leoneu.
Sud u Sijera Leoneu izvijestio je kako su trojica osuđenih "priznala krivicu za najbrutalnije i najstrašnije zločine počinjene u povijesti čovječnosti". Čak i u usporedbi s drugim strašnim afričkim ratovima, građanski rat u Sijera Leoneu odskače po nevjerojatnoj brutalnosti zbog nasumičnih ubojstava, masovnih silovanja, odsijecanja udova civilima te oduzimanja djece u dobi od samo osam godina roditeljima, njihovo drogiranje, a potom novačenje u dječje bande vojnika.
Kritičari ovaj UN-ov sud smatraju presporim te se nadaju da će Taylorovo suđenje, među ostalima, završiti u što kraćem roku kako bi se izbjeglo razočaranje poput onoga kakvo je nastupilo iznenadnom smrću bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića od srčanog udara. Njegovo se suđenje oteglo na četiri godine, a zbog smrti je izbjegao kaznu.