Izvješće kojim se mjeri kvaliteta vladanja u 212 zemalja i teritorija, počiva na pokazateljima koji su zbroj i kompilacija tisuća istraživanja i mišljenja stručnjaka dobivena od više od 30 međunarodnih organizacija i financijskih institucija, poslovnih udruženja i nevladinih udruga.
Dobro upravljanje zemljom prosuđuje se u šest kategorija - građanske slobode i odgovornost, politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma, djelotvornost vlade, kvaliteta zakonske regulative, vladavina prava i kontrola korupcije.
Zemlje u izvješću nisu rangirane, već su dani pokazatelji za pojedine kategorije u postocima, na način da viša vrijednost znači bolju ocjenu vladanja. Dane su i margine greške za pojedinu kategoriju, koje ostavljaju 90-postotnu vjerojatnost da je kvaliteta vladanja unutar naznačenog ranga.
Uglavnom su u svim kategorijama u vrhu skandinavske zemlje - Finska, Danska, Island i druge, a na začelju afričke, kao što su Zimbabve, Somalija i druge.
Hrvatska u izvješću WGI 2007. u svim kategorijama ima ocjene u rasponu od 50 do 75 posto, kao i godinu ranije, s najnižom ocjenom za vladavinu prava - 52,9 posto, a najvišom za djelotvornost vlade - 69,7 posto.
U kategoriji građanskih sloboda Hrvatska ima 61,1 posto, političkoj stabilnosti 62,0, regulativi 61,5 i kontroli korupcije 58,3. U usporedbi sa zemljama regije, Hrvatska zaostaje u kvaliteti vladanja za Slovenijom, a bitno prednjači pred BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom. U većini kategorija Hrvatska je bolje ocijenjena od Rumunjske i približno je podjednaka s Bugarskom, novim članicama Europske unije, a 10-ak postotaka zaostaje u ocjenama za Mađarskom, Italijom i Grčkom.
U odnosu na 2004. i 2005., Hrvatska u izvješću bilježi napredak u kategorijama političke stabilnosti i djelotvornosti vlade, te nazadovanje u ostale četiri kategorije - građanskih sloboda, kvalitetu regulative, vladavine prava i kontrole korupcije.
Značajan napredak u kvaliteti vladanja u proteklom desetljeću zabilježen je u različitim zemljama. U kategoriji građanskih sloboda to su Indonezija, Kenija, Niger, Srbija i Sijera Leone. U političkoj stabilnosti Alžir, Angola, Libija, Ruanda i Sijera Leone. U djelotvornosti vlade Armenija, DR Kongo, Slovačka Tadžikistan, u vladavini prava Alžir, Liberija, Srbija i Tadžikistan, te u kontroli korupcije Srbija i Tanzanija.
Kao zemlje koje su najviše nazadovale izdvojene su Nepal, Bjelorusija, Bolivija, Obala Bjelokosti, Venezuela i Zimbabve.
Daniel Kaufmann i Aart Kraay, autori izvješća WGI koje ove godine puni svoju 10. obljetnicu, na predstavljanju su istaknuli kako izvješće nije službeni dokument WB-a, ali je široko korišteni izvor kod odobravanja pomoći WB-a, te podloga za političke reformatore, investitore, medije i druge korisnike.
Po riječima Kufamanna, direktora Instituta WB-a, dobro vladanje zemljom može donijeti "razvojnu dividendu" od čak 300 posto. U izvješću su zabilježeni značajni padovi ocjene političke stabilnosti u zemljama kao što su SAD i Velika Britanija, što su autori objasnili postojanjem terorističkih prijetnji.