Vlada je danas odlučila dodijeliti 11,6 milijuna kuna za rješavanje stambenih potreba državnih službenika i namještenika.
Sukladno dogovoru sa sindikalnim središnjicama, Vlada je Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika dodijelila 4,3 milijuna kuna, Sindikatu policije 3,5 milijuna, Nezavisnom sindikatu djelatnika MUP-a 2,3 milijuna, Sindikatu djelatnika i vojsci i državnim službama 509 tisuća kuna, Carinskom sindikatu 407 tisuća, Sindikatu Porezne uprave 433 tisuće, a Samostalnom sindikatu djelatnika u zrakoplovstvu 51 tisuću kuna.
Ti su sindikati dužni do kraja godine izraditi posebne programe stambenom zbrinjavanja.
Vlada je Saboru uputila konačni tekst izmjena Zakona o državnim službenicima kojima se, među ostalim, službenicima dopušta unapređenje na više radno mjesto bez internog natječaja, uvodi se poseban program stipendiranja budućih državnih službenika kojima se odmah po završetku školovanja jamči radno mjesto u državnoj službi bez natječaja.
Osnovna je promjena u Zakonu da se i službenicima koji navrše 65 godina, odnosno steknu uvjete za starosnu mirovinu, dopusti još najdulje dvije godine rad na određenom projektu, ako na to pristanu.
Vlada je donijela i uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi, te načinima i uvjetima napredovanja državnih službenika.
Tim se uredbama, kaže državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić, stimulira cjeloživotno učenje u državnoj službi.
Saboru je Vlada uputila izmjene Zakona o općoj sigurnosti proizvoda kojima se uz ostalo propisuje da se proizvođačem smatra ne samo osoba koja je proizvod proizvela nego i ona koja ga je preradila i takvog ga stavila na tržište.
Odlukom o petom po redu popisu šumskih površina na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada Vlada je takve šumske površine povećala za 3478 hektara, pa sada ukupno obuhvaćaju više od 15 tisuća hektara.
Hrvatska Vlada danas je dala i formalnu suglasnost na prijedlog konačnog teksta ugovora o prodaji Valjaonice cijevi Sisak kompaniji CMI, te odlučila o prodaji sedam posto dionica INA-e zaposlenima i ranije zaposlenima u toj naftnoj kompaniji.
Ugovor s CMI-om najvjerojatnije će biti potpisan sutra, najavio je na sjednici Vlade njezin potpredsjednik Damir Polančec.
Zastoj u okončanju tog posla opravdao je događanjima u Hrvatskom fondu za privatizaciju, u kojem je "u jednom dijelu kompletan softverski sustav bio blokiran".
Na predloženi ugovor suglasnost je dalo i Državno odvjetništvo, rekao je Polančec.
Podsjetio je da se CMI kupnjom Valjaonice obvezao na ulaganje od 517 milijuna kuna - 206 milijuna kroz dokapitalizaciju sisačke Valjaonice, a 311 milijuna u vidu obrtnog kapitala.
Polančec je istaknuo da je prodajnim ugovorom osigurana budućnost 1209 zaposlenika Valjaonice, ali i 207 zaposlenika Remonta Caprag.
Remont Caprag je uključen u ovaj projekt, istaknuo je i premijer Ivo Sanader, odbacivši time "politički motivirana nagađanja" da Caprag nije uključen.
Iz predloženog ugovora vidljivo je da je Valjaonica potpisala sporazum o raskidu ugovora o ekskluzivnoj distribuciji s Pipexom, a što će koštati 1,4 milijuna eura.
Nakon prošlotjednog potpisa sporazuma s tri Inina sindikata, Vlada je danas donijela odluku o načinu prodaje, cijeni, posebnim pogodnostima, vremenu i uvjetima prodaje sedam posto (700.000) dionica Ine zaposlenicima i bivšim zaposlenicima u INA Grupi.
Svi sadašnji i bivši zaposlenici imaju pravo na kupnju osam dionica, a svi koji imaju više od godinu dana staža na kupnju još deset dionica u prvom krugu.
Referentna cijena pritom je cijena od 1690 kuna iz javne ponude, a na nju će se računati osnovni popust od pet posto, te za sve s više od godine staža dodatni popust od jedan posto za svaku godinu staža.
Ako nakon prvog kruga ostane još dionica, svi zaposlenici s više od jedne godine staža imaju pravo na kupnju jednakog broja dodatnih dionica po cijeni od 1690 kuna po dionici, bez ikakvih popusta.
Da bi se izbjeglo da se na tržištu u jednom trenutku nađe velik broj dionica Ine i da to utječe na njenu cijenu, utvrđeni su lock up periodi u kojima se dionice neće moći prodavati.
Kao referentna godina za zaposlenike uzeta je 1963., a pravo na dionice neće imati zaposlenici tvrtki koje su se izdvojile iz Ina Grupe, kao ni tvrtki s kojima Ina vodi sporove, a to su Beopetrol i Krajinapetrol.
Vlada je danas izviještena i o pregovorima za sklapanje ugovora o jamstvu s Europskom investicijskom bankom za projekt "Plinacro - plinovodi II" koji bi ta banka financirala sa 190 milijuna eura kredita.
Nema odlaganja otpada na otocima, poručio je premijer Ivo Sanader s današnje sjednice Vlade na kojoj je prihvaćen Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2007. do 2015. godine.
Kao temeljne zadaće tog plana premijer je izdvojio uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, sanaciju postojećih odlagališa, sanaciju 'crnih točaka', uspostavu potpune informatizacije sustava, te regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom.
Uspostavu centara za gospodarenje otpadom htjeli bi završiti u roku pet godina i u tom roku sanirati sva postojeća odlagališta, istaknula je ministrica zaštite okoliša Marina Matulović Dropulić.
Prema procjenama iz Plana, uspostava centara za gospodarenje otpadom kreće se od 350 milijuna eura u regionalnom konceptu do 397 milijuna eura za županijski koncept.
U financiranju bi sa 80 posto sredstava sudjelovali država, lokalne jedinice i predpristupni europski fondovi, dok bi sa 20 posto troška u financiranju sudjelovali javno privatni partneri, najavila je ministrica Matulović Dropulić.
Ističe također kako postoje naznake da će Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija ići na jedan regionalni centar, a nada se da bi i Koprivničko-križevačka, Međimurska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija mogle ići na jedan centar.
Provedbom osmogodišnjeg Plana želi se povećati i udio odvojenog prikupljanja otpada, te recikliranje i ponovna uporaba otpada.
Ministrica je pritom navela i da je do sada zatvoren ciklus posebnog prikupljanja i prerade plastičnih boca kojih je skupljeno 1,5 milijardi, automobilskih je guma skupljeno 33 tisuće tona, 2.100 otpadnih automobila, te više od 1,6 milijuna tona otpadnih ulja.
Doneseni su i posebni pravilnici o skupljanju baterija i akumulatora, medicinskog otpada, te elektroničkog otpada.
Na poslovima skupljanja i prerade otpada zaposleno je više od 2.500 ljudi, kazala je Matulović Dropulić, dodajući da je osigurano i 2,9 milijardi kuna za sanaciju odlagališta otpada.