Na više od 900 stranica nalazi se oko 6300 članaka iz 130 struka koje je napisalo 369 suradnika, istaknuo je glavni urednik Slaven Ravlić. Po njegovim riječima, u enciklopediji su članci različitih tipova i veličina od mikropedijskih članaka od nekoliko redaka do opsežnijih makropedijskih sinteza, opsega manje knjige ili brošure.
U spomenutom svesku su članci o velikim i mnogoljudnim zemljama kao što su Rusija i Sjedinjene Države ili posve malima kao što su Sejšeli ili San Marino. U njemu su opisana velika geografska područja Sahara, Sibir, gradovi Rim, Sankt Peterburg, Sarajevo, Shangai kao i mnogi narodi Romi, Rumunji, Rusi...
Ravlić je napomenuo da se u svesku nalaze i veliki sintetički prikazi djelatnosti, skupina, vrsta, naprava, zemaljskih i svemirskih pojava, promet, prostitucija, ptice, računalo, rad, religija, revolucija, ribarstvo, seljaštvo, siromaštvo...
Obrađena su i velika kulturna razdoblja i pokreti: reformacija, renesansa, romantizam, globalna poduzeća, dinastije (Romanovi). Ispisani su i brojni biografski članci o znanstvenicima i istraživačima, ekonomistima, filozofima, vjerskim i crkvenim vođama, slikarima i skladateljima, glumcima, vojskovođama, vladarima, državnicima i političarima, ali i pobunjenicima.
Kao opća encikloedija, koja poput drugih takvih nosi nacionalno ime, Hrvatska enciklopedija ima pojačanu nacionalnu sastavnicu, rekao je Ravlić, dodavši kako je hrvatska problematika obrađena u posebnim člancima npr. predstavljeni su gradovi Rijeka, Pula, Senj, Sisak, Sinj...
Ispisani su i biografski članci o pučkim tribunima Antunu i Stjepanu Radiću, povjesničaru Franji Račkom, jezikoslovcu Petru Skoku, pravnika Eugenu Pusiću, ekonomistu Jakovu Sirotkoviću, piscu Ivanu Raosu, kiparima majstoru Radovanu i Vanji Radaušu, slikarima Račiću i Račkom, vojskovođama i generalima Ivanu, Jurju i Matiji Rukavini, političarima Ivici Račanu i Ivi Sanaderu.
Hrvatska je enciklopedija ovim sveskom ušla u posljednju dionicu puta, ostala su još dva sveska, sljedeći deseti, od slova Sl do Trg, planira se objaviti za godinu dana, najavio je Ravlić, glavni urednik od osmoga sveska Hrvatske enciklopedije.
O važnosti Hrvatske opće encikolpedije govorili su stručni konzultant enciklopedije akademik August Kovačec, Leo Budin, urednik struke računarstvo u ovom svesku, te ravnatelj i glavni ravnatelj LZ "Miroslav Krleža" Vlaho Bogišić i Tomislav Ladan.
Izdavanje Hrvatske enciklopedije, temeljnog izdanja Leksikografskoga zavoda, započelo je 1999. i otada se svake godine objavljuje po jedan svezak.