U izjavi za javnost o položaju hrvatske književnosti, koja je danas dostavljena Hini, posebno naglašavaju svoju zabrinutost za njezinu sudbinu u jeku estradizacije umjetnosti, kulturnoga i javnog života te pogubne diktature elektroničkih medija i svekolika zanemarivanja vrsnih književnih djela.
"Svjesni činjenice da svaka književnost, pa tako i hrvatska, danas više nema i zacijelo ne će imati onu ulogu koju je nekad imala, ipak držimo da je do nas, do nama sličnih institucija i do državnih tijela zadaća da koliko je moguće više nastojimo njegovati, čuvati i promicati hrvatsku književnost kao trajnu kulturnu vrijednost i bitnu sastavnicu opstanka našega naroda i našega društva", navodi se u izjavi članova DHK okupljenih na redovitoj skupštini Društva 16. lipnja.
Drže da nakon obnove hrvatske države temeljne kulturne ustanove nisu valjano preispitale svoju ulogu, značenje i način djelovanja u bitno promijenjenim društvenim prilikama.
"Smatramo da nismo u dovoljno jasnoj mjeri odgovorili na pitanje što očekujemo od državnih institucija, za kakvu se potporu zauzimamo i koje kriterije pri njezinoj dodjeli želimo uspostaviti. Ako je suditi po četirima načelima Ministarstva kulture po kojima se dodjeljuju novčane potpore novim rukopisima i otkupljuju vrijedna djela, ne bi smjelo biti većih prigovora, no ako se većinom poticaja po naslovu uglavnom daje 'potpora' od 8000 kuna, a otkupljuje uglavnom po 100 primjeraka nekog naslova, s takvim sustavom novčane potpore i otkupa nipošto ne možemo biti zadovoljni", ističe se u izjavi. Podsjeća se kako Danska otkupljuje 75 posto naklade knjiga koje su kompetentni i odgovorni stručnjaci ocijenili kao vrijedne za mrežu javnih knjižnica i međunarodnu razmjenu.
Napominju da bi se usporednom analizom sustava potpora matičnoj književnosti i njegovanju njezinih trajnih vrijednosti s veličinom sličnim narodima i zemljama i postojećega sustava funkcioniranja u nas moglo doći do znatno boljih rješenja. Tako bi se domišljenim skupom mjera omogućilo da vrijedna književna riječ dugoročno opstane kao nezamjenjiv dio nacionalnog i socijalnog identiteta hrvatskoga društva, kaže se u izjavi.
Podsjetivši da se u povijesti hrvatske kulture nikad nije tiskalo više knjige nego danas te da se nikada hrvatska književnost nije čitala manje nego danas, članovi DHK smatraju da su dugoročno promišljena ulaganja hrvatske države u vlastitu kulturu, književnost posebice, ulaganja u vlastit opstanak.
U izjavi se upozorava kako unatoč petnaestogodišnjem djelovanju Veleposlanstva naše države u Francuskoj, u Parizu još nema hrvatskoga kulturnog centra te da ga, osim u Londonu, nema ni u jednoj drugoj zemlji.
"U tom smislu zahtijevamo promišljenu dugoročnu kulturnu strategiju te tražimo da se nakon svake promjene vlasti ne mijenjaju temelji te strategije", ističu članovi DHK.
Svjesni da "ne možemo utjecati na privatne medije", članovi DHK upozoravaju na javne medije, primjerice na HRT, koji se moraju ravnati po načelima općeg dobra i koji svojim predstavljanjem kulturnih i književnih vrijednosti moraju te iste vrijednosti njegovati, poticati i učiniti našu najširu javnost za njih osjetljivom, jer je to je njihova zakonska zadaća.
U izjavi se poziva srodne ustanove, društva i udruge da se zajedničkim snagama pokušamo izboriti za dostojan položaj, prepoznavanje i predstavljanje hrvatske književnosti u našem društvu te da je se kao specifičnu razliku učini važnom u drugim kulturnim sredinama.