"Još uvijek sam uvjeren da bismo granicu mogli povući u pet minuta. No, to se pitanje podiglo na političku razinu, a pregovori se vuku već 16 godina, pa je rješenje samo u sudu ili arbitraži", rekao je Rudolf.
"Sud bi vladu oslobodio političke odgovornosti, no u Sloveniji po mojem mišljenju nema političke snage za rješenje spora. Oko pedeset država svoje je granične sporove riješilo uz pomoć suda, zašto to ne bi učinile Slovenija i Hrvatska? Slovenski političari i stručnjaci čvrsto su uvjereni da je Slovenija u pravu. Eto im prilike da to dokažu", rekao je Rudolf u razgovoru za ljubljanski list.
Rudolf je pojasnio da su slovenski i hrvatski stručnjaci od 670 kilometara kopnene granice među državama odredili 664 kilometra, od tromeđe s Mađarskom do donjeg toka rijeke Dragonje u Istri.
Na primjedbu da se Slovenija protivi arbitraži i predlaže dalje pregovore, Rudolf je rekao da su pregovori iscrpljeni.
"Prema povelji Ujedinjenih naroda preostaje nam samo da spor riješimo pred arbitražom ili sudom. Šef slovenske diplomacije dobro zna kakav bi bio rasplet arbitraže. Zato stalno ponavlja da je spor političke, a ne pravne prirode i da ga treba riješiti pregovorima. Takve izjave zabavljaju stručnjake, ali se njima obmanjuje slovenska javnost", rekao je Rudolf.
Na pitanje o spornim pitanjima granice u donjem dijelu rijeke Dragonje, gdje Slovenija zahtijeva zaseoke Mlini, Bužin i Škodelin na lijevoj obali, Rudolf je rekao da je slovensko-hrvatska granica zadnji put mijenjana 1956. godine.
"Odlukom jugoslavenske savezne skupštine 28. ožujka 1956., naselja Abitanti, Belvedur, Brezovica, Gradin, Pregara i druga, koja su do tada spadala pod Hrvatsku, prešla su pod Sloveniju. Zašto Slovenija tada, a niti bilo kada kasnije u 36 godina zajedničkog života u Jugoslaviji, nije zahtijevala da joj pripadnu Mlini, Bužin i Škodelin koje sada smatra slovenskima", rekao je Rudolf.
Na temu drugih neriješenih graničnih pitanja Rudolf je spomenuo problem Svete Gere, gdje se i danas nalazi vojni objekt nekadašnje JNA.
"Objekt su u vrijeme desetodnevnog rata u Sloveniji zauzeli Slovenci i još uvijek su ondje iako nema sumnje da se nalazi na hrvatskom teritoriju. To je na sastanku slovenskog i hrvatskog političkog vrha u listopadu 1992. na Brdu kod Kranja potvrdio i tadašnji slovenski predsjednik Milan Kučan, rekavši: vojni objekt na Geri je u Hrvatskoj. Hoćete li objaviti da je Slovenija jedina država u Europskoj uniji koja pod vojnom okupacijom drži dio stranog teritorija? A ako Slovenija inzistira i ostaje na Svetoj Geri iz taktičkih razloga, da bi od tamo prisluškivala, onda je to posebno ozbiljno pitanje", rekao je Rudolf.
Za prijašnjeg slovenskog predsjendika Milana Kučana Rudolf je rekao da je 90-ih godina prošlog stoljeća bio "jedan od najmudrijih europskih političara", a za sadašnjeg predsjednika Janeza Drnovšeka da je u vrijeme kad je vodio slovensku vladu kao pregovarač bio nepopustljiv.
"S njime sam pregovarao 1991. u Sloveniji kad sam bio ministar vanjskih poslova, a on predsjednik vlade... Drnovšek je bio bez smisla za kompromise, hladan, tvrd, odavao je dojam kao da čovjeka promatra iz bunkera. Tada sam rekao: Dok Drnovšek bude predsjednik vlade, nećemo postići dogovor o razgraničenju. Sada, u meditativnom razdoblju svog života, Drnovšek razmišlja drukčije. Što se tiče Hrvatske - prekasno", naveo je Rudolf.
Slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela Rudolf opisuje kao upornog, izdržljivog, ali i hirovitog sugovornika.
"Naši prvi razgovori o razgraničenju 1991. bili su puni zanosa. Iznio mi je prijedlog da u Savudrijskoj vali uspostavimo kondominij, odnosno zajedničku vlast, što znači da bi zaljev bio zajednički i da bi ga dijelili. To mi je predlagao u Ljubljani i moji su se u Zagrebu s time složili. No, u međuvremenu je u Sloveniji pala vlada, a Rupel je počeo napadati vlastiti prijedlog", navodi Rudolf.
Za Rupela je kaazoa da je bio tada "slovenski nacionalist, obrazovan, dovitljiv i pun znanja, a imao je i mnogo zasluga za slovensku nezavisnost. Ukratko, bio je odličan ministar vanjskih poslova 90-ih godina prošlog stoljeća. Naglašeni nacionalizam je neophodan u vrijeme kad se država bori za nezavisnost. No, kad postigne stabilnost, onda euforičnost, glasni ton i borbu za nekakve granice moraju zamijeniti mudrost, smirenost i poštovanje partnera", kazao je Rudolf.
Za Rupela je rekao i da je ambiciozan, lukav i spretan političar "No, što se tiče Hrvatske, mislim da je Rupel izgubio ono treće oko koje imaju veliki državnici, političari i filozofi".