Istaknuto je da dosadašnje spoznaje o istraživanju nasilja nad starijim osobama pokazuju da između dva i deset posto starijih doživi neki oblik zlostavljanja i zanemarivanja, a ona se događaju neovisno o socioekonomskom statusu i u svim društvima.
Podatci također pokazuju da se veliki broj nasilja nad starijima ne prijavljuje, samo se jedan od 13, ili 14 slučajeva prijavljuju, žene su češće žrtve nasilja nego muškarci, a stariji iznad 80 godina češće su žrtve zanemarivanja, a manje zlostavljanja, rekla je asistentica na Katedri za gerontologiju Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta Silvia Rusac.
Navela je također da u Hrvatskoj raste broj starijih osoba, 1953. ih je bilo 7 posto, a 2001. 15,67 posto te da demografi upozoravaju da će 2050. u ukupnoj hrvatskoj populaciji biti 30 posto starijih.
Rusac je predstavila rezultate prvog pred-istraživanja većeg istraživanja nasilja nad starijim osobama u Hrvatskoj koje su u zagrebačkim obiteljima početkom ove godine proveli profesori i studenti Katedre za gerontologiju Studijskog centra socijalnog rada.
Istraživanje je obuhvatilo 303 starije osobe (23,4 posto muškaraca i 76,6 posto žena), a podatci su pokazali da je 5,4 posto starijih često doživljavalo psihičko nasilje, 1,8 često je doživjelo materijalno nasilje, 1,1 posto često je doživljavalo tjelesno nasilje, a 0,3 posto često je bilo seksualno zlostavljano.
Najčešći počinitelj nasilja je suprug, slijedi sin, pa kćerka, a dobrostojeće starije žene, udovice ili koje žive same, češće su žrtve financijskog zlostavljanja.
Rusac je najavila da su to rezultati pred-istraživanja velikog istraživanje koje će na jesen na reprezentativnom uzorku od 1000 starijih osoba u Zagrebu provesti Pravni fakultet i Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Predstojnik Ureda za ljudska prava Vlade RH Luka Mađerić rekao je da se Vladin Ured brine o različitim ranjivim skupinama, među kojima su i starije osobe.
"Svjedoci smo da je nasilje itekako prisutno u našem društvu, a na žalost niti starije osobe nisu od toga izuzete", istaknuo je Mađerić i dodao da se kod nas puno govori o nasilju nad ženama i djecom, dok nasilje nad starijima nije dovoljno istaknuto.
Mađerić je rekao kako je važno da sve nadležne institucije vode skrb o zaštiti prava starijih osoba, a u zaštiti njihovih financijskih interesa važnu ulogu trebaju imati i banke i druge financijske institucije, pa je tako Grad Zagreb osnovao i Zakladu "Zajednički put".
Istaknuo je da prevenciju treba organizirati kroz različite vidove skrbi na državnoj i lokalnoj razini, kroz razne centre na kojima će starije osobe dobiti i psihosocijalnu i pravnu pomoć, poglavito kako bi se izbjeglo zloupotreba ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, a važna je i edukacija i podizanje javne svijesti.