Cilj je predstavljanje kravate kao simbola hrvatskog i europskog identiteta i ujedno globalnog znaka ljudskog dostojanstva, svečanosti i uspješnosti.
Cijelo prijepodne u ostvarenju projekta radilo je dvadesetak ljudi, a najviše je posla bilo za trojicu kombajnera koji su, žanjući 25-hektarsko polje, uokvirili kravatu načinjenu od zlatnih klasova zrela žita.
To je ostvarenje djelića mojih snova i povratak korijenima, povezivanje tradicije i suvremenosti, a ujedno nešto što proizlazi iz duha ovoga naroda, objašnjava svoju ideju autor projekta Marijan Bušić. Povjesničar umjetnosti i voditelj Muzeja kravata u osnivanju Nikola Albaneže cijelom projektu daje dublji smisao. To je sve najpozitivnije i pokretačko u civilizaciji jer su spojeni sami početci civilizacije s onim što simbolizira suvremeni svijet, a to je svakako kravata, kaže Albaneže. Dodaje kako "Kravata u žitu" ima i druga simbolična značenja i poruke, a kako je obzirna prema prirodi, mogla bi se ocijeniti i kao ekološki osviještena akcija.
Brojnim novinarskim ekipama omogućeno je da tijek akcije snimaju i fotografiraju iz zraka. Prikaz žetve na tradicionalan način upotpunili su u narodne nošnje toga kraja odjeveni članovi Folklornog društva "Matije Antuna Reljkovića" iz Davora.
Prvi otkos načinio je sam autor Marijan Bušić koji se nakon akcije na jedinstven način i potpisao na svoj rad - legavši pored žitom oblikovane kravate.
Inače, na deset hektara polja "Kravate u žitu", koje će se žeti sutra, očekuje se urod od 50-ak tona žita.