Prednjačile su ponajprije manje zemlje, primjećuju autori studije, napominjući da čak 13 od 25 najbolje rangiranih zemalja ima manje od 10 milijuna stanovnika. Skupina uključuje Švicarsku (2. mjesto), Izrael (10. mjesto.), Austriju (11. mjesto), Irsku (19. mjesto) i Sloveniju (24. mjesto).
Njihova su prednost ponajprije bolji sustavi obrazovanja i socijalne skrbi, tumače autori, upozoravajući da su tehnologije i kvalifikacija radnika važna pokretačka snaga inovacija, definiranih kao "primjena znanja na nov način, u prvom redu radi stjecanja dobiti u gospodarstvu".
Glavni je pokazatelj za 82 zemlje obuhvaćene studijom bio broj registriranih patenata na milijun stanovnika. Japan je pri tome zabilježio 1.213 patenata na milijun stanovnika, odnosno tri i pol puta više od drugoplasiranih Sjedinjenih Država s 350 registriranih patenata na milijun stanovnika.
U razdoblju do 2011. postojeći se poredak prve četvorke ne bi trebao mijenjati ali bi oko 60 posto od ukupno 82 zemlje trebalo poboljšati rezultate na području inovacija. Autori posebno ističu da Kina, trenutno rangirana na 59. mjestu, već nadmašuje Japan po ulaganjima u inovacije, zauzimajući drugo mjesto na odgovarajućoj ljestvici, odmah iza SAD-a.
Economist-ova studija temelji se na podacima istraživačkog odjela, na podacima ureda za patente SAD-a, Japana i EU te na internetskoj anketi 485 menadžera iz cijelog svijeta koji su kao najvažnije faktore za uspješnu primjenu inovacija naveli tehničku osposobljenost radne snage i kvalitetu informatičke i telekomunikacijske infrastrukture (po 92 posto ispitanika).
Oko 49 posto ispitanika navelo je da su najbolje zamisli rezultat strukturnih promjena u industriji i na tržištu a samo 21 posto njih tumači uspjeh u inovacijama značajnim znanstvenim spoznajama.
To znači da nema zamjene za kvalitetno obrazovanje ni za politiku koja potiče ulaganja u informatičke tehnologije i komunikacijsku infrastrukturu, zaključuju autori studije.