SVJETSKI EKONOMSKI TRENDOVI broj 297

TEMA TJEDNA

PROCVAT SIROVINSKOG NACIONALIZMA U AFRICI

"Riječ je o sirovinskom nacionalizmu", tvrdi Tim Williams, direktor odjela za tržišta kovina i ruda pri Ernst & Young-u.

"Puno zemalja ostvaruje velike zarade pa pokušavaju promijeniti pravila igre. Problem je samo što takvo ponašanje odvraća nova ulaganja i kapital namijenjen rizičnim projektima koji su potrebni za nova istraživanja", dodaje Williams.

Vlada Zimbabvea objavila je ovog mjeseca da će uspostaviti kontrolu nad projektima eksploatacije uranija, ugljena i metana, Demokratska Republika Kongo revidira ugovore o eksploataciji ruda dok je Tanzanija s dvije tvrtke sklopila nove ugovore o eksploataciji ruda.

Ti su se potezi vremenski podudarili s rekordnim zaradama velikih rudarskih kompanija, miljenica tržišta dionica. Zahvaljujući skokovitom rastu potražnje za kovinama koji generira ponajprije kineska industrija, cijene dionica rudarskih kompanija naglo su porasle i cijeli je sektor zapljusnuo val spajanja.

Izvući korist

Osiromašene afričke zemlje, tradicionalne izvoznice sirovina koje se u drugim dijelovima svijeta rafiniraju odnosno prerađuju u razne industrijske proizvode, zaključile su da im se pruža prilika da vrate dio onoga što im pripada.

Tako je African Eagle, vrijednost čijih projekata eksploatacije bakra i zlata u Zambiji doseže 70 milijuna dolara, uzdrmala vijest o snažnom rastu koncesija na eksploataciju minerala na 10 posto u odnosu na ranijih 0,6 posto.

"Kada je spomenuta stopa od 10 posto, zazvonilo je na uzbunu. Ta razina poreznih stopa onemogućila bi veće operacije", objasnio je direktor poslovnih operacija Chris Davies.

Zambija je na kraju predložila podizanje koncesija na tri posto koja je po tvrdnjama rudarskih kompanija podnošljiva.

"Razumljiv je način razmišljanja zambijske vlade. Cijene bakra su visoke i želi izvući korist iz toga. Porezi bi trebali poticati ulaganja ali vlada želi imati i koristi od njih", dodao je Davies.

Svijest o tome da imaju ono što svijet želi ulijeva afričkim državama snagu da to više i naplate, ističe Alex Gorbansky, izvršni direktor savjetodavne tvrtke Frontier Strategy Group. "Vlade se ne bi mogle tako ponašati da cijene roba nisu takve kakve jesu", dodao je.

Vlade afričkih zemalja priželjkuju još više kontrole ali im još uvijek treba novac i stručnost kojima raspolažu rudarske kompanije sa Zapada.

Ne uspiju li izvući korist iz višegodišnjeg razdoblja visokih cijena resursa kao što je Rusiji pošlo za rukom s naftom, afričke zemlje moći će diktirati uvjete igre samo do određene mjere.

"Nigerija i Angola ne mogu se usporediti s Rusijom i Venezuelom jer nemaju domaće kompanije koje mogu same proizvoditi. Usprkos tome, kod njih je prisutna određena vrsta sirovinskog nacionalizma koji obilježava njihovo nastojanje da od naftnih kompanija prigrabe što veći dio kolača. Ipak, to se ne može usporediti s Rusijom i Venezuelom", ističe Charles Esser iz savjetodavne Crisis Group sa sjedištem u Bruxellesu.

Ugovori s državom

Jedna od metoda kojima su vlade privlačile kapital bilo je sklapanje poslova s Kinom. "Ako su vam konkurenti Kinezi, oni će sigurno biti spremni uložiti više", naglasio je Michael Lynch-Bell iz Global Mining and Metals iz Ernst & Young-a.

Iako Kina možda može ponuditi najjeftinije zajmove i pomoći u sklopu paketa eksploatacije resursa, zapadne su kompanije u prednosti kada je u pitanju znanje i iskustvo u realizaciji rudarskih projekata, ustvrdio je Lynch-Bell.

Ulagače uvijek brine mogućnost uplitanja vlade u projekte u sektoru resursa, naglasio je Marcus Edwards-Jones iz Lloyd Edwards-Jones-a. Njegova je kompanija pomogla prikupiti novac za Range Resources, tvrtku koja traga za naftom u Somaliji, te za White Nile koji se sukobio sa sudanskom vladom oko vlasništva nad jednim naftnim blokom.

Budući da će Kongo završiti reviziju ugovora o koncesijama do kraja kolovoza, odnos između država i kompanija od presudne je važnosti. "Rudarske kompanije nisu vlasnici minerala doslovno nigdje u svijetu. Jedina su njihova imovina ugovori s državom", tumači Williams iz Ernst & Young-a.

Kompanije i ulagači u Africi u načelu znaju da imaju posla s vladama koje su sklone mijenjati propise. "U mnogim se dijelovima Afrike porezni režimi mijenjaju periodično. Ljudi uvijek nastoje izvući što veću korist iz onog čime raspolažu", zaključuje Edward-Jones.

SVJETSKO GOSPODARSTVO

FRANCUSKI VINARI U POTRAZI ZA NOVIM IMIDŽOM

Kritičari tvrde da marketing u sektoru vinarske industrije u Francuskoj gotovo da i ne postoji, da je suviše složen ili, pak, zastario. U srednjem ili niskom segmentu tržišta, u kojem se vino kupuje spontano, francuski vinari sve više gube tržišnu prednost pred proizvođačima iz zemalja Novog svijeta, koji su postali stručnjaci u privlačenju pažnje potrošača.

Prijetnja iz inozemstva

"Francuski proizvođači vina moraju uvesti neke inovacije", upozorava Philippe Morel, direktor odjela prodaje za Sleever International, sudionika na Vinexpo-u, najvećem svjetskom sajmu vina.

"Pakiranje mora postati jednostavnije, da bi lakše privuklo potrošače. U sedam od 10 slučajeva kupovine vina, odluka o tome što kupiti donosi se spontano i na licu mjesta", dodaje.

Francuska vinarska industrija duboko je povezana s tradicijom a njome upravljaju složena pravila koje prosječni strani konzument teško razumije. Sve to, pak, odražava se i na marketing.

Francuska vlada, međutim, konačno se počela zauzimati za uvođenje promjena. Ministrica poljoprivrede Christine Lagarde nedavno je obznanila da ispituje mogućnosti pojednostavljivanja klasifikacije vina, kako bi ju se u većoj mjeri uskladilo sa zahtjevima tržišta a proizvođače je pozvala da pakiranje i etikete na bocama svojih vina učine razumljivijima.

Jedan od znakova da Francuska počinje usvajati potrebu za promjenama je i činjenica da je na Vinexpo-u po drugi put organiziran poseban odjel sajma posvećen marketingu. Prvi put ga gotovo nitko nije posjetio no, iako je taj odjel odvojen od glavnog izlagačkog dijela, broj posjetitelja ove je godine ipak u porastu.

Morel stoji ispred izložbenog štanda sa šareno upakiranim bocama. Odabire BB Cap, bocu pjenušca veličine ručne torbice, u svijetlo ružičastom pakiranju. Ta će se boca prodavati u barovima i restoranima u Americi a namijenjena je skupini urbanih žena u dobi između 25 i 35 godina.

Na susjednom štandu, kompanija Michela Etiennea, Soft Computing, nudi praktične savjete o prodaji na stranim tržištima, uglavnom manjim kompanijama ili kooperantima, jer velike tvrtke većinom imaju svoje marketinške odjele. "Ako isto vino pokušavate prodati u Velikoj Britaniji, Poljskoj i Rumunjskoj, morate imati drugačiji pristup jer se radi o tri različita tržišta", rekao je. "Za manju kompaniju, to bi moglo biti složeno."

Razlike u primanjima i troškovima života, kulturološke ili razlike u tečajevima valuta - redom mogu utjecati na način plasiranja proizvoda na tržištu neke zemlje.

Kasno usvajanje marketinške strategije

Etienne je savjete francuskim proizvođačima počeo nuditi 1992. "Do tada nitko nije razmišljao u međunarodnim okvirima", dodaje.

No, dok proizvođači počinju uviđati potrebu za usavršavanjem marketinga, on i ostali u marketinškom sektoru kažu kako potražnja za njihovim uslugama raste.

Izlagački štandovi proizvođača iz zemalja Novog svijeta, posebice Čilea i Argentine, iznimno su dobro posjećeni. Potencijalne kupce privlači vino upakirano u boce s minimalističkim etiketama, lako pamtljivim imenima i šaljivim slikama.

Brojni francuski vinari, pak, još se uvijek drže tradicionalnog dizajna a etikete nude podatke o regiji u kojoj se vino proizvodi ili, pak, detaljne informacije koje prosječni potrošač ne razumije.

Jedan od francuskih proizvođača vina koji je, čini se, ipak uspio osmisliti uspješnu marketinšku strategiju jest francuski vinar Gabriel Meffre. On nudi vino s upadljivim logotipom "Fat Bastard" (Debela mrcina) i slikom zaštitnog znaka branda, vodenog konja.

Brand je lansiran prije 15 godina a vino se temelji na Chardonnay-u iz Languedoc-a, jedne od regija koje su najteže pogođene konkurencijom inozemnih vina. Dizajn vinskih boca i pakiranja osmišljen je imajući na umu izvozno tržište, a u SAD se sada svake godine izveze gotovo pet milijuna boca toga vina.

Celine Fialon, čelnica odjela kompanije specijaliziranog za taj proizvod, francuskim vinarima nudi savjet: "Treba osluškivati bilo tržišta, odnosno njegove zahtjeve. Mnogo vlasnika vinarija proizvodi vina koja se njima sviđaju no to nije nužno i vino koje žele potrošači", zaključuje.

Francuski vinari razočarani porukama koje šalje Sarkozy

Francuski vinari su razočarani zbog činjenice da predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy u potpunosti apstinira od konzumacije vina te strahuju da njegov čistunski životni stil odašilje krivu sliku o Francuskoj.

"Svaki put kada ga vidite na televiziji, on trči. Ne uživa u jelu, ne pije, ukratko - ne predstavlja za Francusku tipičnu kulturu življenja", naglašava Serge Dombierer, koji radi za vinograd Chateau de Mauvanne u Provansi.

"Predsjednik Jacques Chirac barem je uživao u dobroj kapljici", dodaje o Sarkozyjevom prethodniku kojega se često moglo vidjeti kako, tijekom svojih posjeta raznim regijama zemlje, uživa u vinu i pivu.

Sarkozy je u jednom intervjuu nedavno kazao da nikada ne pije alkohol. "Ne volim ga", rekao je odgovarajući na navode da je na jednoj nedavno održanoj tiskovnoj konferenciji možda bio pripit.

Neki proizvođači kažu kako bi Sarkozy trebao kušati vino a zatim ga ispljunuti, kao što to čine kušači vina. Tako bi barem pokazao da je zainteresiran za proizvod koji utjelovljuje brojne francuske tradicije, u proizvodnji kojega je zaposleno na tisuće ljudi i na kojega otpada veliki dio izvoza zemlje.

"Obzirom na to da je vinarska industrija u Francuskoj u krizi, mogao bi se bar malo potruditi, jer ovako odašilje negativnu poruku", ističe Vincent Charleux, vinar koji radi za Gerarda Bertranda, a prenosi Reuters.

SVJETSKO GOSPODARSTVO

ISTOČNA NJEMAČKA POD RASKOŠNIM OSVJETLJENJEM SOLARNE ENERGIJE

"Freiberg je od rudarskog mjesta postao grad orijentiran na visoku tehnologiju", kazala je gradonačelnica Freiberga Uta Rensch. Gradski prihodi od poreza na korporativnu dobit posljednjih su se godina udvostručili, na 22 milijuna eura, a poslodavci ne mogu pronaći dovoljno stručnog kadra kako bi odgovorili na snažan razvoj novih radnih mjesta.

Gašenje za tu regiju nekada ključne rudarske industrije, u kombinaciji s obilatim državnim subvencijama za obnovljivu energiju i jeftinom stručnom radnom snagom, pridonijeli su stvaranju temelja za brzi razvoj sektora alternativne energije u istočnoj Njemačkoj.

"Na području između pokrajina Saska, Turingija i Saska-Anhalt, te od nedavno Brandenburg, nalazi se najveća koncentracija solarnih kompanija u čitavom svijetu", kaže Carsten Koernig, izvršni direktor Njemačkog saveza solarne industrije.

Generator rasta

Već je sad istočna Njemačka zaslužna za više od polovice ukupnih godišnjeg 3 milijarde eura vrijednih prihoda njemačke industrije solarne energije. Tamo se, ujedno, nalazi i najveća svjetska elektrana na solarni pogon.

Upravo zbog toga istočna je Njemačka polako počela preuzimati vodstvo u razvoju tehnoloških znanja u području obnovljive energije, a ključan poticaj za svoj poslovni uspjeh kompanije alternativne energije u toj regiji dobivaju od izvoza i inozemnih narudžbi, uključujući i sve veći broj njih iz Azije.

Povrh toga, njemačka industrija solarne energije profilirala se kao snažan generator novih radnih mjesta. Koernig je nedavno izjavio kako očekuje da se u idućih pet godina broj zaposlenih u tome sektoru udvostruči, na oko 90.000.

U međuvremenu, pozitivnim očekivanjima za tu industriju pridonosi i 15 novih solarnih tvornica, čije je otvaranje planirano u idućih 12 mjeseci.

Naglasak na razvoj novih energetski učinkovitih goriva u istočnoj Njemačkoj samo je posljednja u nizu faza njemačke 'zelene' revolucije, započete prije gotovo 30 godina, kada je pokrenula sveobuhvatni sustav recikliranja.

No, kako je istodobno došlo do globalnog okretanja alternativnim gorivima uslijed snažnog rasta cijena sirove nafte, te redukciji emisija stakleničkih plinova, orijentiranost na zelenu energiju donijela je nove prilike tom ekonomski loše-stojećem bivšem komunističkom istoku.

Usmjerenost na razvoj sektora obnovljive energije istočnoj je Njemačkoj dala onaj konačni poticaj potreban da konačno pronađe put izlaska iz gospodarske kaljuže nakon pada komunizma 1989.

Snažna ulaganja

Kompanije te regije tvrde da količina sunca u drugim dijelovima godine pomaže nadoknaditi sve manjkove u proizvodnji tijekom zime. Lociran na rubovima Freiberga, Deutsche Solar AG, koji oko osam posto svojih prihoda ostvaruje u azijsko-pacifičkoj regiji, nada se proizvoditi 12 posto svjetskih solarnih wafera (silicijskih pločica) do 2008.

Istodobno, najveća europska grupacija za solarnu energiju, Conergy AG iz Hamburga, ulaže oko 250 milijuna eura u transformaciju propale tvornice čipova na istočnoj njemačko-poljskoj granici u nešto što kompanija tvrdi da će postati prva svjetska tvornica za masovnu proizvodnju solarnih wafera.

Gradnja je u tijeku i s preobrazbom bivše sovjetske zračne baze nedaleko Leipziga u 132 milijuna eura vrijednu elektranu na solarnu energiju, koja će postati jedna od najvećih u svijetu. Povrh toga, cvjetanje globalnog biznisa sa solarnom energijom rezultirao je snažnim rastom dobiti novih njemačkih elektroenergetskih kompanija, pri čemu je berlinski Solan AG izvijestio o 72-postotnom rastu prihoda u prošloj godini, a Solar Energy AG o dvostrukom rastu prihoda u 2006.

Ključno novo tržište za njemački sektor solarne energije postala je Azija, čiji bi sektor obnovljive energije trebao rasti po stopi od preko 30 posto godišnje, potaknut snažnim rastom potražnje uslijed snažnog gospodarskog rasta. Želeći ugrabiti dio kineskog rastućeg tržišta alternativne energije, Conergy je prije mjesec dana otvorio ured u Šangaju, te procjenjuje da će globalno tržište obnovljivom energijom do 2015. vrijediti 225 milijardi eura. Ta je tvrtka u protekle tri godine svoje podružnice otvorila u Indiji, Južnoj Koreji i Singapuru. Prije nekoliko je tjedana otvorila ured i u Tajlandu.

No, napredak njemačkog sektora obnovljive energije i dalje je većim dijelom ovisan o javnim sredstvima, te sredstvima iz fondova Europske unije koja također pomažu u financiranju njegov razvoj. Njemački kupci koji za uvođenje sustava solarne energije moraju izdvojiti 4.600 eura, mogu od svoje opskrbne tvrtke očekivati 500 eura povrata godišnje tijekom idućih 20 godina. No, sektor obnovljive energije sve je sigurniji u svoj potencijal globalne konkurentnosti, te njemačka industrija solarne energije očekuje pad cijena solarnih sustava za između pet i šest posto u ovoj godini.

SVJETSKO GOSPODARSTVO

BUDUĆNOST INTERNET OGLAŠAVANJA

Tehnologija praćenja i tumačenja navika korištenja Interneta kao faktora koji pomažu u predviđanju budućeg ponašanja pojavila se početkom ovoga stoljeća no na zamahu dobiva sada i predstavlja potencijalni zlatni rudnik za Internet stranice i njihove oglašivače.

Tehnologija koja je unijela revoluciju u industriju oglašavanja

Poznata kao biheviorističko ciljanje, tehnologija se temelji na praćenju Internet stranica koje posjećujete a zatim gradi profil koji upućuje na proizvode koji bi vas mogli zanimati. Potom, prije nego donesete odluku o tome što ćete kupiti, doprema prikladne reklame.

Prema podatcima istraživačke kompanije eMarketer, američki marketinški stručnjaci ulaganje u takvo oglašavanje u idućoj će godini gotovo udvostručiti, na milijardu dolara, s 575 milijuna dolara u 2007. Do 2011. takva će ulaganja doseći gotovo 3,8 milijardi dolara.

Čelnici te grane industrije kažu kako nova tehnologija za potrošače predstavlja dobre vijesti. Naime, u idealnom slučaju, dobivat će samo reklame koje odgovaraju njihovom ukusu i potrebama, istovremeno uživajući u besplatnoj Internet zabavi i informacijama.

"Sve dok mi šalju relevantne reklame koje su ujedno i besplatne, ja sam zadovoljan", napominje Bill Gossman, izvršni direktor kompanije za biheviorističko ciljanje, Revenue Science. Među klijentima te kompanije su i medijske kompanije, od Reutersa do Walt Disneyjevog ABC Newsa i Gannett-ovog USA Today.

Da bi se zaštitila privatnost pojedinaca, američke kompanije koje prodaju takve usluge biheviorističke podatke ne povezuju s imenima i adresama korisnika osobnih računala. "Nemamo pojma tko su ti ljudi a to nas niti ne zanima", naglašava Gossman. "Marketinški stručnjaci žele znati samo njihove namjere."

Kritičari, pak, tvrde da će nova tehnologija samo ohrabriti napore korporacija s ciljem gomilanja sve veće količine podataka o ponašanju osoba, bilo kada koriste Internet ili van njega.

"Kako odajemo sve više podataka o sebi, našim aktivnostima, našem ponašanju, o tome što odabiremo - činjenica da je na temelju svih tih podataka moguće izgraditi prilično detaljnu sliku za mene je prilično zabrinjavajuća", naglašava Adam Greenfield, analitičar ponašanja Internet korisnika.

Još je veća opasnost, naglašava, mogućnost povezivanja podataka o ponašanju na Internetu s informacijama kao što su mjesto prebivališta pojedinca, putem njihovih mobitela ili komercijalnih transakcija.

Stvar je u tome da marketinški stručnjak, pri plasiranju proizvoda na tržište, jednostavno ne može raspolagati prevelikom količinom informacija. "Slika nije potpuna sve dok na osobu doslovno ne prikopčate aparat za praćenje kretanja", upozorava Emily Riley, analitičarka pri Jupiter Researchu. "Naime, kada odlazim u šoping centar, nitko na Google-u neće znati koje sam dućane posjetila."

Pitanje demografije

Osoba koja na Internetu, primjerice, uspoređuje automobilske brandove vjerojatno je zainteresirana za kupovinu vozila. Biheviorističko ciljanje dodatno sužava kategorije: radi li se o obiteljskom vozilu? Zanima li se osoba za hibridna vozila, što bi moglo upućivati i na interes za zaštitu okoliša? Je li tražila sjedalo za bebe?

Iz takvih podataka moguće je dobiti dovoljno informacija o nekoj osobi da bi se moglo predvidjeti ne samo to hoće li biti zainteresirana za najnoviji model Volva ili Honde, nego i to bi li mogla biti zainteresirana za biorazgradive pelene.

"Idealna situacija je ta u kojoj se raspolaže informacijama o svim sklonostima neke osobe kao i o njenim motivacijama", ističe Riley. "Sada se nalazimo u fazi Web 2.0, a to bi predstavljalo fazu Web 3.0, u kojoj bi na Internetu bila dostupna čitava osobnost nekog pojedinca."

Izgradnjom takve baze podataka o navikama i sklonostima osoba stvara se slika o velikom broju pojedinaca. Oni se mogu nalaziti na različitim lokacijama, bilo na Internetu ili van njega, no čitave skupine pokazivale bi sklonost proizvodima koji ne štete okolišu ili, pak, sklonost većoj potrošnji na cipele nego na šešire.

Biheviorističko ciljanje unijelo je revoluciju u tradicionalno oglašavanje, kojim je dugo vremena dominirala televizijska reklama. U vrijeme zlatnog doba oglašavanja u SAD-u, marketinški stručnjak mogao je biti siguran da će kupnjom termina za reklamu na tri televizijske postaje njegova reklama doprijeti do velikog broja domaćih TV gledatelja.

Ti su gledatelji bili definirani demografskim kategorijama kao što su dob i spol. Televizijske mreže cijenu svojih reklama temeljile su na malom uzorku navika gledanja televizije u američkih potrošača, s time da su najveće premije naplaćivali za programe koji su bili popularni među mladim muškarcima.

Kako ljudi danas zabavan sadržaj primaju putem mnogo većeg broja uređaja od TV prijamnika, od mobitela do video igara, gledateljstvo se raspršilo van svojih dnevnih boravaka i teže ga je pratiti, no s druge je strane o njemu moguće dobiti preciznije informacije.

Agencije za Internet oglašavanje ubiru plodove tih promjena, uglavnom stoga što one pomažu utvrditi gdje se neka specifična skupina nalazi i stoga što pomažu osmišljavanje reklamnih kampanja koje su prilagođene Internetu kao mediju.

Novo zlatno doba oglašavanja?

"Pred nama je novo zlatno doba oglašavanja", predviđa Scott Howe, predsjednik DRIVEpm, biheviorističke jedinice Internet oglašivača aQuantive Inc. "Raspolažemo mogućnostima dopreme poruka u nizu, odnosno pričanja priče. Oglašavanje će ponovno postati zabavno."

Kampanje biheviorističkog oglašavanja mogu biti jednako korisne pri izdvajanju određenih potrošača, ističe Howe. U jednoj kampanji za određeni softverski proizvod, proizvođač je ciljao potrošače koji su odabrali određeni proizvod, namjeravajući ga kupiti putem Interneta, no prije nego su obavili kupovinu, u posljednjem trenutku od njega bi odustali.

Pretpostavka je bila ta da su ti potrošači pokazali interes za određeni proizvod i da im je trebao samo dodatni poticaj da bi ga i kupili. "Bila je to kampanja s najlošijim rezultatima. Pokazalo se da ti pojedinci nisu kupili dotični softver jer je jednostavno bio nekompatibilan s njihovim osobnim računalima", kazao je. Marketinški stručnjaci potom su iskoristili istu listu kupaca kako bi se pobrinuli da ubuduće ne primaju takve reklame.

Pokušajte isto napraviti na televiziji, poručuje Reuters.

SVJETSKA TRŽIŠTA

BLAGI DOBITCI NA GLOBALNIM TRŽIŠTIMA DIONICA

Njujorški Dow Jones indeks u proteklom je tjednu dobio na vrijednosti 0,4 posto, završivši na 13.409 bodova. S&P indeks ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na tjedan ranije, na razini od 1.503 boda. Tehnološki Nasdaq u petak je na zatvaranju bio na 2.603 boda, na tjednom dobitku od 0,6 posto.

Teškoće na tržištu hipotekarnih zajmova

Vrijednosti američkih burzovnih indeksa i nadalje su bile pod pritiskom slabljenja dionica financijskog sektora pogođenih zabrinutostima vezanim za moguće gubitke na američkom tržištu hipotekarnih zajmova. Najviše je bio pogođen financijski sektor, predvođen Bear Stearnsom čije su dionice oslabile više od tri posto nakon što je analitičar Merrill Lyncha & Co. kazao da će ta brokerska kuća možda trebati više novca za spašavanje drugog hedge fonda kojim upravlja nakon što joj je spašavanje jednog uspjelo u tjednu ranije. Oslabile su i dionice Goldman Sachsa, za 2,5 posto.

"Još su uvijek prisutne mnoge zabrinutosti vezane uz tržište hipotekarnih zajmova", kazao je Michael James, trgovac dionicama u Wedbush Morgan Securities u Los Angelesu. "Dionice brokerskih tvrtki, izuzev Morgan Stanleya, prilično su bile slabe tijekom cjelodnevne trgovine".

Kretanja na tržištu nafte također su u velikoj mjeri utjecala na raspoloženje ulagača."Ulagači u dionice i dalje su poprilično zabrinuti glede kretanja cijena nafte kako se one bliže razini od 70 dolara", kazao je James. "Mislim da će rasti zabrinutosti oko inflacije ako cijene barela pređu tu granicu".

Rast prinosa po američkim državnim obveznicama i zabrinutosti da bi se problemi koji su zahvatili američko tržište hipotekarnih zajmova mogli proširiti pogodili su tvrtke iz sektora graditeljstva, u kojem su u prosjeku cijene dionica oslabile za 2,4 posto. Prinosi po američkim državnim obveznicama porasli su na 5,1 posto.

Nadalje, zabrinutosti ulagača izazvao je i najnoviji podatak američke vlade o padu prodaje novih kuća u svibnju za 1,6 posto u odnosu na mjesec ranije. Razočarao je i podatak o padu povjerenja potrošača u SAD-u u lipnju na najnižu razinu u proteklih 10 mjeseci.

Američki Fed ostavio je na osmom uzastopnom zasjedanju kamatne stope na 5,25 posto.

Istodobno je međutim središnja banka objavila kako očekuje umjerene stope rasta gospodarskih aktivnosti u nadolazećim tromjesečjima ali i signalizirala nastavljenu zabrinutost oko inflacije.

"Moje je mišljenje da će Fed pokušati čekati te ništa ne poduzimati dok je god moguće. No, bude li primoran djelovati, bit će to u smjeru podizanja kamatnih stopa, a to se tržištima dionica ne bi svidjelo", kazao je Chip Hanlon, predsjednik Delta Global Advisorsa iz kalifornijskog Huntington Beacha.

Djelomično nadoknađeni gubitci

Na europskom tržištu zabilježen je također ograničen rast vrijednosti burzovnih indeksa pod utjecajem nastavljenih zabrinutosti oko kamatnih stopa te straha od širenja poteškoća u dva američka hedge fonda na europski financijski sektor. No, podršku indeksima pružio je energetski sektor, poduprt jačanjem cijena nafte. Londonski Ftse indeks na tjednoj je razini ojačao 0,6 posto, popevši se na 6.608 bodova, a za toliko je na tjednom dobitku bio i frankfurtski DAX, završivši u petak na 8.007 bodova.

"Ne mislim da su tržišta došla do točke na kojoj bismo mogli predvidjeti značajan pad cijena dionica ali određena je korekcija njihovih cijena svakako potrebna, pri čemu bi se povoljan raspon najvjerojatnije kretao od pet do 10 posto", kazao je Stephen Dowds, čelnik međunarodne trgovine dionicama u Northern Trustu.

Većina bankarskih dionica našla se pod pritiskom budući da je ojačala zabrinutost ulagača oko širih posljedica teškoća koje su zahvatile američki sektor hipotekarnih zajmova. Dionice nizozemske banke ABN Amro oslabile su jedan posto nakon što je savjetnik nizozemskog Vrhovnog suda vezano uz zamrznutu prodaju ABN-ove američke podružnice La Salle kazao kako o tom pitanju ne bi trebali odlučivati dioničari. Nadalje, oslabile su, oko 1,3 posto, i dionice Barclaysa, koji je dogovorio ponudu u dionicama za kupnju ABN Amro-a. Od ostalih bankarskih dionica još su oslabile one BNP Paribasa, za 1,6 posto, i Deutsche Bank-a, za 1,5 posto.

"Nismo suočeni s nečim sustavnim i reakcija je možda pretjerana ali prisutan je element neizvjesnosti", kazao je ukratko Jonathan Lawlor, čelnik analize u Fox-Pitt Keltonu.

Zabrinutosti oko izgleda za gospodarski rast spustile su cijene bakra za 0,3 posto, što je srušilo vrijednosti dionica rudarskih kompanija. Pritom su dionice Kazakhmysa oslabile 2,9 posto, Rio Tinta za 2,8 posto i BHP Billitona za 2,8 posto.

Pozornost ulagača usmjerena je na makrogospodarsku situaciju, nakon što je najnoviji podatak o povjerenju potrošača u SAD-u pokazao njegovo slabljenje na najnižu razinu u zadnjih 10 mjeseci. Njihove zabrinutosti naime rastu u pogledu radnih mjesta i poslovne klime, pridodajući uznemirenosti ulagača na financijskim tržištima vezano uz zdravlje američkih banaka.

Nadoknađivanju dijela gubitaka u proteklom tjednu pomogao je oporavak nedavno pogođenih dionica sektora nafte i plina, poduprt rastom cijena nafte na 71 dolar za barel nakon neočekivanog pada američkih zaliha benzina. Pritom su ojačale dionice BP-a za 1,9 posto, Totala za 1,8 posto a Royal Dutch Shella za 2,1 posto.

Indeks Tokijske burze Nikkei spustio se u tome razdoblju za 0,3 posto, na 18.138 bodova.

SVJETSKA TRŽIŠTA

TEČAJ DOLARA POD PRITISKOM

Pad indeksa na tržištima dionica i strahovanja da bi se problemi na američkom tržištu hipotekarnih zajmova, utjelovljeni u nevoljama Bear Stearnsa s dva hedge fonda kojima upravlja, mogli preliti i na šire gospodarstvo prigušili su sklonost ulagača rizičnijim oblicima imovine i vezanoj trgovini valutama, poduprijevši tečaj jena. On je na tjednoj razini prema dolaru ojačao 0,5 posto, dosegnuvši 123,14 jena za dolar.

"Jen jača treći dan zaredom. Svjedoci smo prve verbalne intervencije Japana u poprilično dugom razdoblju. U novije je vrijeme trend jačanja eura podupro i slučaj Bear Stearns-a i njegovo prelijevanje na tržište dionica", zaključuje Neil Mellor iz Bank of New York.

Naime, jen je crpio potporu iz izjave japanskog ministra financija Kojija Omija da se valja čuvati jednosmjernih spekulacija na pad tečaja jena. Omi se time pridružio odgovarajućim upozorenjima članica skupine G7 ali i Banke za međunarodna poravnanja koja je u godišnjem izvješću ukazala na neobično nizak tečaj jena u posljednje vrijeme.

Time je japanski ministar po drugi put u proteklih nekoliko tjedana na konferenciji za novinstvo napravio otklon od uobičajenih izjava o valutama, ustvrdivši još početkom mjeseca da pomno prati zbivanja na tržištu valuta.

"U Japanu je očito došlo do promjene mišljenja pa najnovije izjave upućuju na zaključak da vladu zaokuplja nizak tečaj jena", zaključio je Ian Stannard iz BNP Paribas-a.Dodao je također da su i ostale valute s niskim prinosima koje ulagači upotrebljavaju za kupovinu valuta s visokim prinosima crpile potporu iz naznaka korekcija na tržištima valuta.

Razlike u kamatnim stopama glavni pokretač

Tečaj eura crpio je pak podršku iz priopćenja s najnovijeg sastanka američke središnje banke Relativno neutralno priopćenje američkog Fed-a nakon objave odluke o zadržavanju ključnih kamatnih stopa na važećoj razini od 5,25 posto potkrijepilo je naime uvjerenje ulagača da banka neće u dogledno vrijeme mijenjati njihovu vrijednost.

Ta mogućnost povlači za sobom i scenarij dodatnog smanjivanja razlika u razini ključnih kamatnih stopa između eurozone i SAD-a, što je poduprlo tečaj eura. Euro je tako na tjednoj razini ojačao 0,5 posto prema dolaru, te se njime trgovalo po 1,3541 dolara. U odnosu na jen se nije značajnije mijenjao, zadržavši se na 166,8 jena za euro.

"Razlika u razini ključnih kamatnih stopa i dalje je glavni pokretač zbivanja na tržištu", konstatirala je Laura Ambroseno iz Morgan Stanley-a.

Trgovci su također ukazali na živu trgovinu na tržištima s obzirom na kraj mjeseca i tromjesečja, što je po njima možda također pridonijelo pojačanim oscilacijama valutnih tečajeva.

Zelena novčanica našla se pod pritiskom bojazni koje su prouzročili problemi na tržištu hipotekarnih zajmova u SAD-u. Na gubitku je bila također oko 0,5 posto i prema britanskoj funti, koja je dosegnula 2,0086 dolara, te prema švicarskom franku, završivši na 1,2218 franaka .

Te bi bojazni mogle nagrizati tečaj dolara i u budućnosti, upozoravaju analitičari koji su u međuvremenu preusmjerili pozornost na podatke o povjerenju potrošača u SAD-u kako bi provjerili prelijevaju li se problemi na tržištu hipotekarnih zajmova i na šire gospodarstvo.

Najnoviji američki gospodarski pokazatelji bili su slabiji od očekivanja. Tako je indeks povjerenja potrošača u lipnju kliznuo na najnižu razinu u razdoblju od kolovoza od 103,9 u odnosu na očekivanih 105 bodova. Smanjen je i broj prodanih novih kuća u svibnju za 1,6 posto u odnosu na prošli mjesec, a i narudžbe trajnih dobara u svibnju su smanjene za 2,8 posto.

NOVA EUROPA

KAKAV MRAK PADA NAD BALTIKOM?

"Ne poduzmemo li nova ulaganja, baltičke će države 2010. postati regija deficitarna električnom energijom", upozorava Anicetas Ignotas, državni podtajnik litvanskog ministarstva gospodarstva.

Temelj problema je nuklearna elektrana sovjetskoga doba u gradu Ignalina na istoku Litve. Prema službenim podacima, ta elektrana kapaciteta 1.500 megavata u 2005. je bila zaslužna za gotovo tri četvrtine ukupne litvanske proizvodnje električne energije - dovoljno čak i za izvoz u Latviju.

No, prema uvjetima litvanskog sporazuma o priključenju EU, ta nuklearka - sagrađena u istome stilu kao i poznati černobilski reaktor čija je eksplozija izazvala nuklearnu katastrofu 1986. - mora biti zatvorena do 2009., gotovo desetljeće prije nego su to predvidjeli njezini graditelji.

Razvoj suradnje

U veljači 2006. vlade triju baltičkih država dogovorile su zajedničku gradnju nove nuklearne elektrane u Ignalini. Radi se o, prema riječima litvanskog premijera Gediminasa Kirkilasa, odluci od izuzetne strateške važnosti za čitavu regiju.

No, otvaranje takve elektrane ne očekuje se prije 2015., što zemlje Baltika ostavlja suočenima s potencijalnom krizom električne energije.

"To će zatvaranje poremetiti postojeću ravnotežu opskrbe i potražnje u baltičkim zemljama", ističe Ugis Sarma, čelnik odjela za energetiku latvijskog ministarstva gospodarstva.

Svaka zemlja posebno i sve tri zajedno posljednjih su godinu dana provele u potrazi za načinima premošćivanja anticipiranog jaza. Dosta je pažnje pridano mogućnostima povezivanja baltičkih dalekovodnih mreža s europskima.

Sve donedavno, te su tri zemlje tvorile energetski otok unutar EU, bez ikakvih fizičkih veza s ostatkom Unije. Ta je izolacija prekinuta u prosincu 2006. gradnjom kabela kapaciteta 350 megavata, nazvanog Estlink, koji povezuje Finsku i Estoniju.

Taj je potez neprijeporan dokaz vrijednosti baltičke suradnje no, prema riječima latvijskog premijera Aigarsa Kalvitisa, trebalo bi uslijediti i povezivanje švedske dalekovodne mreže s Latvijom ili Litvom.

U prosincu su poljska i litvanska vlada dogovorile gradnju mosta koji bi povezivao njihove dalekovodne mreže - čime bi se otvorio put priključenju Poljske projektu gradnje nove Ignaline.

Potraga za alternativama

No, prekogranična povezivanja smatraju se, u najboljem slučaju, samo djelomičnim rješenjem. Sve tri zemlje rade na planovima gradnje novih konvencionalnih elektrana u nastojanju jačanja svoje energetske samodostatnosti.

Estonija planira gradnju dva pogona za proizvodnju energije iz naftnog škriljevca, koji bi zamijenili dvije elektrane koje će biti zatvorene 2015., dok Litva planira povećati svoje kapacitete za proizvodnju električne energije iz plina.

Latvija razmatra gradnju elektrane na pogon ugljena ili plina, s time da se za sada ugljen čini vjerojatnijim izborom.

No, svi su ti planovi još uvijek tek u povojima. Realizacija poljsko-litvanskog energetskog mosta ne očekuje se prije 2011., dok švedsko-baltička veza te latvijske i estonske elektrane za sada postoje samo na papiru.

Kako postojeća Ignalina mora biti zatvorena 2009., Baltik bi se tako mogao naći kako balansira na tankoj žici nedostatne opskrbe razvučenoj iznad crne rupe potražnje. S malim kišobranom neostvarenih projekata u ruci, piše agencija Reuters.

POSLOVNI IZAZOVI

TKO ILI ŠTO MOŽE SPASITI YAHOO?

Semel je zapravo bio prisiljen otići, i to na izričito traženje dioničara te kompanije, bijesnih na podatak da je plaća tog bivšeg šefa holivudskog studija u prošloj godini iznosila 71 milijun dolara, unatoč tome što je jedini pomak koji je Yahoo istodobno ostvario bio onaj dodatnog zaostajanja za Google-om u utrci za dominacijom na tržištu Internet oglašavanja.

Razljutilo ih je i to što je Yahoo, po njihovom mišljenju, propustio na vrijeme reagirati na neke nove trendove internetskih medija, primjer čega su stranice za socijalnu interakciju putem Interneta MySpace i Facebook, te iznimno popularne video stranice utjelovljene u YouTube-u.

Odrediti ispravnu strategiju

Sada je pitanje što zapravo Yahoo može učiniti kako bi izbjegao da postane novi AOL ili Excite - nekada obećavajući a kasnije posve marginalizirani portali.

Yahoo se nada da odgovore znaju Jerry Yang, utemeljitelj te kompanije porijeklom iz Tajvana, te Susan Decker, majka troje djece koja je postala velika uzdanica te kompanije od kad je 2000. preuzela funkciju njezine financijske direktorice.

No, čak bi i oni morali izvesti nevjerojatan korporativan preporod ne bi li Google makar zadržali u svojem vidokrugu, a kamoli ga prestigli. Prema najnovijim nedavno objavljenim podacima tvrtke za istraživanja Internet tržišta Hitwise, Google je sada zaslužan za 65 posto svih pretraživačkih aktivnosti na web-u, u usporedbi s Yahoo-vih 20 posto.

Google se također služi taktikom neprekidnog obasipanja tržišta novim proizvodima, s ciljem daljnjeg širenja svoje popularnosti na druge proizvode, a raspolaže dionicama visoke vrijednosti, gotovinskim rezervama i prestižem koji mu omogućavaju privlačenje najvećih stručnjaka Silicijske doline i drugih regija visoke tehnologije.

Paziti na zamke

Yang (38), koji je Yahoo osnovao prije 12 godina kao student Sveučilišta Stanford, tvrdi da je svjestan izazova i spreman na dugotrajnu borbu s Google-om. "Spreman sam zaroniti i osigurati da Yahoo zakorači na novu razinu", kazao je taj samostvoreni milijunaš. "Ja ovdje nisam samo privremeno - nama treba netko na duge staze".

Mnogi mu analitičari savjetuju da zaboravi na ideju da bi ikada mogao sustići Google i da se zadovolji s drugim mjestom. Google, tvrde oni, raspolaže znatno većim gotovinskim rezervama od Yahoo-a, te upozoravaju da bi mu se pokušaj nadmetanja s ulaganjima mogao vrlo brzo osvetiti.

"Yahoo ne može nadmašiti Google - to, vrlo vjerojatno, zapravo ne može nitko", tvrdi Scott Karp iz web oglašivačke tvrtke Publishing 2.0. "Yahoo bi se trebao maknuti Google-u iz vidokruga i okrenuti manje istraženim teritorijima. Nemoguće je sustići brži brod pukim kretanjem istom putanjom", dodaje on.

Stoga ne možemo a da se ne zapitamo - kako će izgledati taj novi Yahoo? Kolumnist nezavisnog on-line lista Salon.com Farhad Manjoo procjenjuje da će ta tvrtka početi razvijati web aplikacije koje bi bile najzanimljivije tehnološkoj zajednici.

"Yahoo će, želi li opet postati relevantan, morati napraviti nešto što nitko drugi nije", kaže on. "Razvoj boljeg plana oglašivačkog pretraživanja je važan, no nitko ne pretražuje web stranice radi oglasa".

Mnogi analitičari vjeruju da je Yahoo-ovo vrijeme nezavisne kompanije odzvonilo te da se mora spojiti s nekom drugom tvrtkom. "Ne bi me iznenadilo da Yahoo ujedini snage s MySpace-om ili nekim drugim velikim portalom poput AOL-a", kaže Jordan Rohan, analitičar ulagačke banke RBC Capital Markets.

Još uvijek snažan

No, nisu svi baš skroz pesimističnih očekivanja glede budućnosti te kompanije. Dylan Tweeney, urednik blogova on-line mjesečnika Wired smatra da Yahoo ima niz snažnih prednosti u odnosu na Google. "Yahoo još uvijek ima više korisnika od Google-a i svaki njegov korisnik potroši dvostruko više vremena na web-u od Googleovih korisnika", kaže on.

Tweeney također tvrdi da su Yahoo-ovi sadržaji i stranice lokalnih zajednica daleko bolji od Google-ovih, dok su njegove personalizirane naslovne stranice i dalje na prvome mjestu u toj industriji.

"Za veliku većinu korisnika Interneta, Yahoo je još uvijek prvi izbor", tvrdi on. "Raščisti li se nered u čelništvu te kompanije, provede restrukturiranje njezine oglašivačke mreže, te krene s boljom PR kampanjom, Yahoo bi odmah počeo izgledati znatno bolje nego što izgleda sad".

Yahoo je također prilično snažan u Aziji, te usredotočen na učvršćenje svoje čelne pozicije na tržištima u nastajanju za sadržaj mobilne telefonije. Najavio je plan razvoja na tim platformama, kao i novu verziju svoje Yahoo Go tehnologije, te sporazume o sadržaju s kompanijama na Filipinima, u Indiji, Koreji, Maleziji, Indoneziji i Tajvanu, piše Dpa.

VIJESTI TJEDNA

Pojačana orijentacija na atomsku i energiju vjetra - studija

Obnovljivi izvori energije istisnuli su sigurnost opskrbe sa čelne pozicije pitanja koja zaokupljaju menadžere energetskih kompanija širom svijeta, pokazala je studija savjetodavne tvrtke PricewaterhouseCoopers (PwC).

Načelo održivosti i obnovljivi izvori energije prvi su se put našli u fokusu studije PwC-a "Utilities Global Survey 2007" u kojoj je sudjelovalo 119 menadžera iz 114 energetskih kompanija iz 44 zemlje.

Od ispitanika se tražilo da procijene buduće trendove u tom sektoru, pri čemu se pokazalo da je promjena klime utjecala i na način razmišljanja menadžera u energetskim kompanijama, tradicionalno zaokupljenih problemima poput višeg stupnja energetske učinkovitosti i sigurnosti opskrbe.

Pojavio se i novi problem, nedostatak stručne radne snage, koji menadžeri nastoje riješiti akvizicijom kompanija.

Nestašica stručnjaka nadišla je u međuvremenu okvire pojedinih regija i osjeća se u gotovo svim zemljama, tvrde ispitanici PwC-ove studije. "Programi ranog umirovljenja počeli su se osvećivati nekoliko godina nakon realizacije", zaključuje Erwin Smole iz austrijskog ogranka PwC-a.

Tako kompanije više nemaju stožere za planiranje gradnje elektrana a prodale su i savjetodavne tvrtke koje su u međuvremenu počele ponovno kupovati. Nadalje, ukazala se i potreba za zapošljavanjem i obrazovanjem mladih zaposlenika nakon raširene prakse ukidanja radnih mjesta.

Stoga je uz rast broja klijenata jedan od glavnih razloga spajanja i akvizicija u novije vrijeme upravo kupovina nositelja tehnologija koju je čak 50 posto ispitanika navelo kao glavni razlog akvizicija u 2007. u odnosu na samo oko jedne trećine ispitanika u 2006.

U PwC-u procjenjuju da je ukupna vrijednost aktivnosti spajanja i akvizicija u energetskom sektoru u 2006. iznosila 300 milijardi dolara, što je 52 posto više u odnosu na 2005.

Na ljestvici izvora koji će igrati značajnu ulogu u proizvodnji i razvoju tehnologije u sljedećih pet godina prvo i treće mjesto pripalo je energiji vjetra te atomskoj energiju. Za njih se izjasnilo 48 odnosno 47 posto ispitanika naspram 17 odnosno 19 posto u 2006. Drugo mjesto ponovno je pripalo tradicionalnom energentu ugljenu.

Značajan pomak na ljestvici zabilježio je ukapljeni prirodni plin, koji se nakon osmog mjesta u 2006. našao na šestom mjestu s 32 posto glasova ispitanika naspram 13 posto u 2006., navode u PwC-u.

Brazil, Rusija, Indija i Kina pretekli SAD u energetici

Najveće prijetnje američkoj gospodarskoj sili - Brazil, Rusija, Indija i Kina - nadmašili su dominaciju SAD-a u globalnoj energetskoj industriji, pokazala je najnovija studija ulagačke banke Goldman Sachs.

Jačanje gospodarske moći tih četiriju zemalja - novih gospodarskih divova objedinjenih pod zajedničkim nazivnikom BRIK - već je očigledno u metalurškom i rudarskom sektoru, a polako se počinje osjećati i u osiguravateljskoj te potrošačkim industrijama, kazao je Anthony Ling, upravni direktor te ulagačke banke.

"Za sve kompanije koje djeluju globalno, svijet se mijenja sve brže, donoseći veće izazove nego ikada ranije - to je istinska globalizacija", kazao je on. Jedna od značajnijih promjena je rast gospodarstava BRIK-a, dodao je.

Prema studiji Goldman Sachsa, krajem prvog Zaljevskog rata 1991. od 20 po tržišnoj kapitalizaciji najvećih kompanija u sektoru energetike, njih je 55 posto bilo američko, a 45 posto europsko.

No, u 2007. 35 posto od 20 najvećih energetskih tvrtki dolazi iz zemalja BRIK-a, dok je njih oko 35 posto europsko, a oko 30 posto američko, ističe se nadalje u toj studiji. "SAD sada zaostaje, s najmanjim postotkom energetskih tvrtki u svijetu", ističe Ling.

"Uzmemo li da je globalna industrija resursa tradicionalan predvodnik što se tiče globalnih trendova, počet ćemo isti trend zamjećivati i u rudarskoj industriji, gdje je 20 posto od vodećih 20 kompanija trenutno iz zemalja BRIK-a", kazao je on. "Uvjereni smo da će se isti obrazac ponavljati u svim drugim industrijama".

Taj je obrazac već prisutan u osiguravateljskom sektoru, u kojemu su zemlje BRIK-a zaslužne za oko 10 posto vodećih 20 kompanija, te u svjetskoj industriji osvježavajućih pića, u kojoj se nove gospodarske sile već počinju profilirati s oko 5-postotnim udjelom.

Ling predviđa da će BRIK uskoro započeti s prodorom u prehrambenom i farmaceutskom sektoru.

Ne uzmu li ulagači i korporacije u obzir rastuću snagu BRIK-a u globalnom gospodarstvu, počet će zaostajati u rastu ulaganja i gubiti konkurentnu prednost svojih kompanija upozorio je nadalje Ling, govoreći na tiskovnoj konferenciji pred samit u Ženevi 5. i 6. srpnja o svjetskoj inicijativi Ujedinjenih naroda (UN) Global Compact (Svjetski sporazum).

Radi se o inicijativi pokrenutoj 2000. s ciljem povezivanja poslovnog sektora s agencijama UN-a, vladama i civilnim društvom u podržavanju temeljnih društvenih vrijednosti koje se odražavaju u 10 principa na kojima se taj sporazum temelji, a koji uključuju poštivanje ljudskih prava i pošteni rad, odgovorno ponašanje prema okolišu te antikorupcijske mjere.

Studija Goldman Sachsa, koja analizira učinak tih čimbenika u nekoliko industrijskih sektora, bit će objavljena 3. srpnja.

Povećano porezno opterećenje u EU i eurozoni u 2005.

Ukupan udio poreza i doprinosa u BDP-u iznosio je u 2005. 39,6 posto u 27-članoj Europskoj uniji dok je u eurozoni dosegnuo razinu od 39,9 posto, objavio je u utorak europski ured za statistiku Eurostat.

Time je EU zabilježio blagi rast u odnosu na 39,2 posto iz 2004. a isto vrijedi i za eurozonu koja je u 2004. zabilježila udio poreza i prihoda u BDP-u od 39,6 posto.

Najviša razina poreznog opterećenja zabilježena je u EU u 1999. kada je iznosila 41,0 posto a posljednji je put udio poreza i doprinosa povećan 2003.

Porezna opterećenja rada porasla su u EU u 2005. na 35,2 posto u odnosu na 35,1 posto u 2004. dok su u eurozoni dosegnula udio od 36,8 posto u odnosu na 36,2 posto u 2004. Trend pada time je zaustavljen usprkos općem konsenzusu da bi ga trebalo nastaviti, upozorio je Eurostat.

Porezi na potrošnju ponovno su pak porasli, na 22,1 posto u odnosu na 21,6 posto u EU, odnosno na 21,8 posto u odnosu na 21,6 posto u eurozoni.

Porezi na kapital, uključujući prihode od štednje i ostalih oblika imovine, također su porasli, s 25,3 na 27,3 posto u EU, odnosno s 28,4 na 30,4 posto u eurozoni.

Podaci ujedno pokazuju da su porezna opterećenja rada i dalje najobilniji izvor poreznih prihoda i čine oko polovine ukupnih prihoda od poreza u 27-članoj Uniji. Nasuprot tome porezi na kapital čine oko 22 posto a porezi na potrošnju 28 posto ukupnih poreznih prihoda.

Eurostat istodobno ukazuje da je stopa gospodarskog rasta u EU i eurozoni u 2005. bila prilično skromna i iznosila je 1,6 odnosno 1,3 posto.

Eurostat ističe da sve veći broj pokazatelja ukazuje na zaoštravanje porezne konkurencije među članicama EU, koja rezultira snižavanjem poreznih stopa.

Tako nove članice EU općenito bilježe niže vrijednosti u kategoriji najviših poreznih stopa na dohodak i dobit kompanija, što je potaknulo pojedine stare članice, poput Njemačke i Velike Britanije, da snize stope korporativnih poreza. Neke su najavile i snižavanje poreza na dohodak, ističe Eurostat, ukazujući na Veliku Britaniju i Francusku.

U 2005. najnižu razinu ukupnog poreznog opterećenja bilježile su Rumunjska, Slovačka, Latvija i Litva dok su najviše porezne stope bile u Danskoj i Švedskoj.

Globalni broj mobilnih pretplatnika u srpnju će premašiti rekordne 3 milijarde

Globalni broj korisnika mobilnih telefona u 2007. će po prvi put premašiti razinu od 3 milijarde - što je jednako polovici svjetskog stanovništva - uslijed snažnog rasta potražnje u Kini, Indiji i Africi, pokazalo je jedno u srijedu objavljeno istraživanje.

Od afričkih poljoprivrednika do kineskih tvorničkih radnika, operateri mobilne telefonije do kraja ove godine imat će preko 3,25 milijarde pretplatnika diljem svijeta, pokazalo je izvješće britanske kompanije za analizu telekom tržišta The Mobile World.

Zajedno s Internetom, mobilni je telefon doveo do komunikacijske revolucije, zahvativši sve slojeve društva - od gradskih intelektualaca do stanovnika brazilskih slamova.

Kako se navodi nadalje u istraživanju The Mobile World-a, broj pretplatnika mobilne telefonije svake minute u svijetu poveća se za tisuću.

"Za prvu milijardu pretplatnika trebalo je preko 20 godina, no samo 40 mjeseci za drugu. Granica od tri milijarde bit će pređena u srpnju 2007, dakle za ukupno samo dvije godine", kazao je suosnivač The Mobile World-a John Tysoe.

Analitičari prognoziraju da će 65 posto svih mobilnih uređaja proizvedenih u ovoj godini biti prodano na tržištima u nastajanju, kako proizvođači - poput finske Nokie i američke Motorole - izbacuju nove jeftine telefone a operateri mobilne telefonije srezuju cijene usluga.

U podatke navedenog istraživanja uračunati su i višestruki pretplatnički odnosi - u Europi je raširenost mobilnog telefona premašila 100 posto stanovništva, s ukupno 666 milijuna pretplatničkih odnosa.

"Sa sve većim brojem sve priuštivijih mobilnih uređaja i usluga, budućnost posve povezanog mobilnog svijeta postaje sve realnija", ističe ta studija.

U tromjesečju do kraja ožujka prodano je rekordnih 240 milijuna mobilnih uređaja, te zabilježeno 135 milijuna novih pretplatnika. Prema broju novih pretplatnika posljednje je tromjesečje treće najsnažnije u povijesti te industrije nakon četvrtog tromjesečja 2004. i 2006., kada su zasnovana 142 milijuna, odnosno, 163 milijuna novih pretplatničkih odnosa.

Svjetski rast snažniji, veća opasnost od inflacije - glavni ekonomist MMF-a

Svjetsko gospodarstvo nastavlja s rastom znatno snažnije i brže nego je očekivano prije samo dva mjeseca, izazivajući rast svjetskih inflatornih pritisaka, upozorio je u utorak glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Optimističnim svjetskim gospodarskim prognozama najveću opasnost predstavlja ona od inflacije, kazao je Simon Johnson u kratkom obraćanju novinarima. No, kako je rekao, dosadašnji snažan rast cijena roba široke potrošnje - od kovina i energenata do prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda - nije u većoj mjeri utjecao na rast cijena.

"Kada svjetsko gospodarstvo ide ovakvom brzinom, prisutni su realni inflatorni pritisci", kazao je Johnson. On je prognozirao rast svjetskog gospodarstva u ovoj godini od oko 5 posto.

Johnson je nadalje izrazio uvjerenje da, dokle god vodeće središnje banke ostaju usredotočene na suzdržavanje inflatornih očekivanja, cjenovni rizici neće naštetiti snažnim gospodarskim prognozama.

"To ovisi o monetarnoj politici - da li će monetarna politika ostati vjerodostojna, a američki Fed i Europska središnja banka ispravno su usredotočeni na to", kazao je. "Monetarna politika ECB-a posve je u skladu s takvim snažnim rastom".

Prema njegovim riječima, rast svjetskog gospodarstva - koji MMF prognozira na oko 4,9 posto u ovoj i idućoj godini - vjerojatno će biti nešto snažniji, te iznositi oko 5 posto.

Europa i tržišta u nastajanju ostvaruju bolju gospodarsku izvedbu od očekivane, dok je SAD nešto slabiji iako se očekuje oporavak u trećem i četvrtom tromjesečju, kazao je.

Što se tiče eurozone, kazao je Johnson, njemačka snažna izvedba nakon višegodišnjih strukturalnih reformi pridodaje pozitivnim očekivanjima, a čitava regija ostvaruje snažne koristi od ekonomske i monetarne integracije.

MMF očekuje da će blago revidirati na gore svoju prognozu rasta eurozone od 2,3 posto za 2007. i 2008. na između 2,3 i 2,5 posto, dodao je. To bi bilo otprilike u skladu s ECB-ovom prognozom rasta BDP-a od 2,6 posto u ovoj i 2,3 posto u idućoj godini.

Kina zatvorila 180 tvornica prehrambenih proizvoda

Kina je zatvorila 180 tvornica prehrambenih proizvoda nakon što su inspektori utvrdili da se u proizvodnji široke palete proizvoda upotrebljavaju industrijske kemikalije, objavili su u srijedu kineski mediji.

Pogoni su zatvoreni nakon što je opsežna istraga, pokrenuta u prosincu prošle godine, pokazala da se u njima proizvode artikli loše kvalitete i opasni po zdravlje a utvrđena je i česta upotreba reciklirane i hrane kojoj je istekao rok trajanja, objavio je China Daily.

Utvrđeno je da su zatvorene tvornice pri proizvodnji slatkiša, ukiseljenog povrća, krekera i morskih plodova upotrebljavale formaldehid, nedopuštene boje i industrijski vosak, prenosi list, pozivajući se na riječi dužnosnika kineske Opće uprave za nadzor kvalitete, inspekciju i karantenu Han Yija.

"Posrijedi nisu pojedinačni slučajevi", izjavio je Han.

Njegovo je priznanje važno s obzirom na prethodne tvrdnje te državne agencije da su propise o sigurnosti kršili tek malobrojni proizvođači. Time je uprava vjerojatno nastojala zaštititi kineski izvoz hrane, vrijedan milijarde dolara.

Ove su godine bojazni vezane za sigurnost prehrambenih proizvoda iz Kine naglo ojačale nakon što su u izvezenim proizvodima otkrivene visoke razine toksina i industrijskih kemikalija.

Nekoliko je sjevernoameričkih i južnoameričkih zemalja odbilo uvesti zubnu pastu iz Kine a pšenični gluten zagađen kemikalijom melaminom i uvezen iz te zemlje proglašen je uzrokom uginuća više pasa i mačaka u Sjevernoj Americi. Američki su inspektori zabranili i proizvode poput otrovne grdobine, smrznutih jegulja i soka proizvedenog uz dodatak zabranjenih aditiva.

Kineske vlasti postrožile su kontrolu i osigurale veći publicitet vlastitim nastojanjima da uspostave nadzor nad tim problemom.

Dužnosnik kineske agencije Han ustvrdio je da su zatvorene uglavnom male tvornice za proizvodnju hrane koje nemaju potrebne dozvole i zapošljavaju manje od 10 radnika. China Daily pak podsjeća da se taj opis odnosi na čak 75 posto od ukupno milijun tvornica za prehrambene proizvode u Kini.

VIJESTI IZ KOMPANIJA

EK odlučio prijaviti Njemačku sudu zbog favoriziranja Deutsche Telekoma

Europska komisija odlučila je prijaviti Njemačku Europskom sudu pravde zbog zakona kojim se Deutsche Telekom štiti od konkurencije na tržištu širokopojasnog pristupa internetu.

U obrazloženju odluke Bruxelles ističe da je Berlin opetovano ignorirao upozorenja EK da ne štiti DT od konkurencije na tom tržištu.

"Komisija je opetovano upozoravala Njemačku da njezin novi zakon o telekomunikacijama krši propise EU o telekomunikacijama ali ta upozorenja nisu urodila plodom", konstatirala je povjerenica EU za telekomunikacije Viviane Reding.

"Želimo stvoriti uvjete da Njemačka uživa u prednostima koje sa sobom donosi zdravo i funkcionalno tržište, utemeljeno na mehanizmu konkurencije i potaknuti konkurenciju i ulaganja u tržišta širokopojasnog pristupa internetu", objasnila je Reding.

U veljači je u Njemačkoj stupio na snagu novi zakon koji de facto štiti od konkurencije DT-ov projekt uspostave mreže za brzi pristup internetu.

DT ima veliki udio u njemačkom tržištu telekomunikacija i kontrolira pristup 9,4 milijuna od ukupno 12,9 milijuna telefonskih linija u Njemačkoj. Jedan od njegovih dioničara jest i njemačka država čiji vlasnički udio iznosi 32 posto.

Bivšem državnom monopolistu otvara se mogućnost dodatnog proširenja kontrole nad tržištem pristupa internetu budući da Njemačka osjetno zaostaje za ostalim vodećim članicama EU kada je u pitanju broj širokopojasnih priključaka na Internet.

Tako u Bruxellesu procjenjuju da samo 16 posto stanovništva u Njemačkoj ima širokopojasni pristup internetu u odnosu na odgovarajući udio od gotovo 30 posto u Danskoj i Nizozemskoj.

EK blokirala Ryanairovu ponudu za preuzimanje Aer Lingusa

Europska komisija u srijedu je odbila dati zeleno svjetlo ponudi diskontne aviokompanije Ryanair za preuzimanje konkurentske irske zrakoplovne tvrtke Aer Lingus - što je tek druga Komisijina zabrana nekog predloženog spajanja u četiri godine.

Europska komisija zabranila je provedbu tog preuzimanja na temelju procjene da bi spajanje dviju najvećih irskih aviokompanija objedinjenoj tvrtki dalo premoćnu kontrolu nad 35 zračnih ruta.

Iako je Ryanair u prosincu svoju prvu ponudu za preuzimanje Aer Lingusa povukao nakon što su regulatori tržišne utakmice pokrenuli sveobuhvatnu istragu, izvršni direktor te kompanije Michael O'Leary najavio je njezino obnavljanje u slučaju da sporazum dobije regulatorno odobrenje.

"Naša odluka da zabranimo ovo spajanje ključna je za zaštitu irskih potrošača, koji uvelike ovise o zračnom prometu, kao i drugih EU potrošača", kazala je europska povjerenica za konkurentnost Neelie Kroes u pojašnjenju takve Komisijine odluke.

"Monopoli su loši za potrošače jer smanjuju mogućnost izbora, snižavaju kvalitetu usluge, te podižu cijene", dodala je. "Diskontne aviokompanije poput Ryanaira nisu iznimka tome pravilu".

Ryanair, koji već ima 25-postotni udjel u Aer Lingusu, prvi je neuspješni pokušaj njegovog preuzimanja pokrenuo u listopadu prošle godine ponudom koja je procijenila vrijednost manjeg rivala na 1,48 milijardi eura. Tu je svoju ponudu Ryanair dao samo nekoliko dana nakon prvog djelomičnog uvrštavanja Aer Lingusovih dionica u burzovne kotacije na londonskoj i dublinškoj burzi.

Ta je njegova ponuda, međutim, naišla na oštro protivljenje drugih velikih dioničara Aer Lingusa, uključujući irsku vladu, koja ima 25,4-postotni udjel, te zaposlenika, čiji je udjel 14,4 posto. Piloti Aer Lingusa i njihov mirovinski fond vlasnici su dodatnih 4,1 posto dionica te zrakoplovne tvrtke.

Nakon sveobuhvatne istrage, EU regulatori zaključili su da bi provedba toga sporazuma objedinjenoj kompaniji dala tržišni udjel od preko 60 posto, te od oko 80 posto na ključnim rutama između Dublina i drugih europskih destinacija.

OMV povećao udio u MOL-u na 18,6 posto

Austrijska naftna i plinska kompanija OMV objavila je da je za jednu milijardu eura povećala udio u mađarskom MOL-u s dosadašnjih 10 na 18,6 posto.

Povećanje vlasničkog udjela u MOL-u važan je korak na putu prema dugoročnoj suradnji, izjavio je u službenom priopćenju šef OMV-a Wolfgang Ruttenstorfer.

OMV želi tim potezom učvrstiti stratešku poziciju u mađarskoj kompaniji koji će po mišljenju Austrijanaca biti od koristi za obje kompanije jer će im omogućiti da iskoriste komplementarne prednosti na ključnom tržištu srednje Europe.

Dodatni je razlog povećanja vlasničkog udjela jačanje pozicije OMV-a uoči predstojećeg vala konsolidacija u energetskom sektoru.

Nakon objave te vijesti dionica OMV-a pojeftinila je oko 1,5 posto dok je dionica mađarske kompanije poskupjela za više od pet posto.

U slučaju spajanja dvije kompanije nastao bi koncern čija bi tržišna kapitalizacija iznosila 26,8 milijardi eura.

MOL otkupio pet milijuna vlastitih dionica

Mađarski naftni i plinski koncern MOL otkupio je na budimpeštanskoj burzi za 605 milijuna eura pet milijuna vlastitih dionica, odnosno 4,57 posto ukupnog dioničkog kapitala, kako bi se zaštitio od neprijateljskog preuzimanja.

Time je MOL ponovno povećao svoj vlasnički udio na ukupno 7,5 posto dionica.

"Nakon transakcija od utorka jasno je da se MOL programom otkupa želi obraniti od OMV-ove ponude o spajanju", citira mađarski internetski portal portfolio.hu riječi analitičara Brama Buringa iz Wood & Co.

Naime, austrijski naftni i plinski koncern OMV objavio je da je povećao vlasnički udio u MOL-u na ukupno 18,6 posto, dodajući da je spreman vodi "strukturirane razgovore s MOL-ovom upravom". Mađarska je kompanija odbila tu ponudu.

"MOL je u protekla tri dana trgovine na burzi za otkup vlastitih dionica platio ukupno 982 milijuna dolara. Ako u vlasništvu zadrži 10 posto svojih dionica, pronaći će savezničku kompaniju, možda investicijsku banku, kojoj će moći prodati ili posuditi te dionice" i time osigurati saveznika u skupštini dioničara.

Mađarski je koncern tako prošlog tjedna prenio 8,8 milijuna dionica mađarskoj OTP Banci kako bi osigurao manevarski prostor za dodatni otkup. Naime, po važećim odredbama MOL smije zadržati najviše 10 posto vlastitih dionica a pojedinačni dioničari bez obzira na vlasnički udio ne mogu imati više od 10 posto glasačkih prava.

Nakon realizacije programa otkupa MOL-ova će uprava po analizama Raiffeisen Bank kontrolirati ukupno 32,8 posto vlasničkog udjela, pri čemu će 10 posto biti u vlasništvu samog MOL-a a ostatak će kontrolirati savezničke kompanije, uključujući OTP banku (9,1 posto), Magnoliju (5,5 posto) i BNP (8,2 posto).

To bi moglo biti dovoljno da zaštiti MOL od preuzimanja ako nijedan drugi dioničar ne poveća svoj udio iznad razine od 33 posto. Po mađarskim zakonima, dioničari koji povećaju svoj udio iznad te razine moraju podastrti javnu ponudu za preuzimanje.

Ukupna vrijednost MOL-a na burzi procjenjuje se na 12,6 milijardi eura.

Nakon objave informacije o otkupu MOL-ova je dionica na budimpeštanskoj burzi pojeftinila 4,3 posto. OMV-ova je dionica ovog tjedna izgubila na vrijednosti gotovo pet posto.

Španjolska Iberdrola kupuje Energy East za 4,5 mlrd dolara

Iberdrola, treća po veličini europska elektroenergetska grupacija, u ponedjeljak je postigla sporazum s Energy East Corp. o kupnji te američke kompanije za 4,5 milijarde dolara, priopćeno je iz tih dviju kompanija.

"Upravni odbori Iberdrole S.A. i Energy East Corp. na odvojenim sastancima u Madridu, odnosno, New Yorku odobrili su sporazum o spajanju prema kojemu Iberdrola kupuje 100 posto Energy East-a, koji će potom postati dijelom Iberdrola grupacije", stoji u zajedničkom priopćenju dviju kompanija.

Prema uvjetima toga sporazuma, dioničari Energy East-a - sa sjedištem u Portlandu, savezna država Maine - dobit će 28,50 dolara po dionici, što predstavlja premiju od 20,2 posto prema prosječnoj cijeni dionice te kompanije na zatvaranju tijekom 30-dnevnog razdoblja završno s 22. lipnjem.

Transakcija još mora dobiti odobrenje dioničara Energy East-a, kao i odobrenje savezne i državne vlade. Očekuje se da će biti zaključena u 2008.

Kako se navodi u priopćenju dviju kompanija, prema postignutome će sporazumu nova grupacija imati 24 milijuna korisnika električne energije i 3 milijuna korisnika plina, te instalirane kapacitete od gotovo 42.000 megavata, od čega će preko 17.500 biti iz obnovljivih izvora.

Španjolska Iberdrola postala je treća po veličini europska elektroenergetska grupacija nakon što je u travnju preuzela britansku grupaciju Scottish Power u okviru sporazuma vrijednog 22,8 milijarde dolara.

Sporazum s Energy East-om daje ubrzanje ostvarenju Iberdrolinog ciljanog međunarodnog širenja sadržanog u strateškom planu te kompanije objavljenom u listopadu 2006.

Energy East, čije su dionice uvrštene u kotacije na njujorškoj burzi, ima 1,8 milijuna korisnika električne energije te 900.000 korisnika prirodnog plina.

Njemačka televizijska kuća preuzima europsku grupaciju SBS

Najveća njemačka komercijalna televizijska kuća ProSiebenSat.1 Media Group izvijestila je u srijedu o preuzimanju paneuropske televizijske mreže SBS Broadcasting, čime će se stvoriti novi europski televizijski gigant.

Njemačka kompanija priopćila je da je već potpisan ugovor o preuzimanju 100-postotnog udjela u SBS-u. Vrijednost transakcije je 3,3 milijarde eura.

Transakcija nije iziskivala odobrenje vlasti za zaštitu tržišne utakmice i očekuje se da će biti formalizirana početkom idućeg mjeseca, izvijestio je ProSiebenSat.1.

Nova grupacija, koja će zadržati ime ProSiebenSat.1, postat će drugi po veličini televizijski koncern u Europi iza vodećeg RTL-a. Nudit će 24 besplatna televizijska kanala, 24 pay TV kanala i 22 radijske mreže, te obuhvatiti publiku iz 77 milijuna kućanstva.

Luksemburški SBS upravlja s 19 besplatnih i 20 pay-TV televizijskih stanica, te ima dnevno oko 100 milijuna gledatelja, uglavnom u Skandinaviji, Istočnoj Europi i zemljama Beneluxa.

Thomas Cook najavio veliko restrukturiranje i otkaze

Drugi najveći europski turistički koncern Thomas Cook u utorak je najavio sveobuhvatno restrukturiranje svojeg poslovanja, u okviru kojega planira zatvoriti 150 svojih poslovnica te podijeliti 2.800 otkaza, mahom u Britaniji.

Ta je neočekivana odluka uslijedila nakon zaključenja 8 milijuna funti (15,9 milijardi dolara) vrijednog spajanja između njemačkog Thomasa Cooka i njegovog britanskog rivala MyTravel ranije ovoga mjeseca. Nova grupacija nazvana je Thomas Cook Group, u većinskom vlasništvu njemačke maloprodajne grupacije KarstadtQuelle.

Kompanija je priopćila da će zaposlenicima koliko god to bude moguće biti ponuđena druga radna mjesta unutar te grupacije, upozorivši, međutim, da će se na udaru najviše naći britansko sjedište bivšeg MyTravel-a te niz pozivnih centara.

Mreža poslovnica ujedinjene grupacije bila bi umanjena za 150, na oko 800, pod brandom Thomas Cook. Očekivana ušteda od plana restrukturiranja iznosi oko 140 milijuna eura.

Prema riječima izvršnog direktora te druge po veličini europske turističke grupacije Mannyja Fontenle-Novoe, radi se o značajnoj reorganizaciji poslovanja u Velikoj Britaniji. Potencijalni otkazi mogli bi se odraziti na gotovo svakog sedmog od ukupno 19.000 zaposlenika te kompanije u Britaniji i Irskoj.

Udruženje koje predstavlja zaposlenike, Transport Salaried Staffs Association, priopćilo je kako se radi o potvrdi njegovih najvećih strahova, budući će britanski zaposlenici podnijeti najveći teret gubitaka radnih mjesta. "Njemački vlasnici očito vjeruju da je lakše riješiti se zaposlenika u Velikoj Britaniji nego igdje drugdje", kazao je čelnik toga saveza Gerry Doherty.

Spojena kompanija, koja ima oko 33.000 zaposlenika diljem svijeta, ima oko 35-postotni udjel u britanskom tržištu turističkih paket-aranžmana.