SVJETSKI EKONOMSKI TRENDOVI broj 296

TEMA TJEDNA

CIKLUS PODIZANJA KAMATNIH STOPA JOŠ NIJE ZAVRŠEN

politike, piše londonski The Economist.

Pomni promatrači nisu bili nimalo iznenađeni odlukom Švicarske narodne banke od 14. lipnja o podizanju ključnih kamatnih stopa za četvrt posto. Švedska banka slijedila je ovih dana njezin primjer, a slično raspoloženje vlada i među monetarnim vlastima širom svijeta. Tako je Europska središnja banka (ECB) nedavno podigla kamatne stope osmi put u proteklih 18 mjeseci a središnja britanska banka vjerojatno će nastaviti kampanju zaoštravanja monetarne politike ovog ljeta.

Zbunjujući inflatorni rizici

Iznimka je tek američka središnja banka gdje se ključne kamatne stope od 5,25 posto nisu mijenjale već gotovo godinu dana. U međuvremenu su se čak i valutna tržišta postupno pomirila s time da Fed neće olabaviti monetarnu politiku. Jedan od jasnih znakova koji upućuju na takav zaključak jest skokovit rast prinosa na američke državne obveznice, koji su dosegnuli najviše razine u zadnjih pet godina.

Usprkos podizanju ključnih kamatnih stopa u zemljama širom svijeta monetarna je politika općenito i dalje relativno "blaga". Podaci Barclays Capitala jasno pokazuju da protekle godine čine najdulje razdoblje niže razine ključnih kamatnih stopa u velikim gospodarstvima poput onog eurozone te američkog, britanskog, kanadskog, kineskog, indijskog i japanskog u odnosu na nominalne stope gospodarskog rasta u proteklih 30 godina. Razlika se smanjuje ali nije potpuno dokinuta. U Americi i Kanadi ključne su stope približno izjednačene s nominalnom stopom gospodarskog rasta dok su u ostalim zemljama niže. Najveća je razlika u Kini i Indiji.

Iako stopa inflacije ne raste, inflatorni rizici zbunjuju čelnike monetarnih vlasti. Tako je predsjednik ECB-a Jean-Claude Trichet nedavno ponovno upozorio na nužno obuzdavanje rasta plaća. Istodobno su pak vlasti najvećeg gospodarstva eurozone, njemačkog, sklopile sporazum sa sindikatima o rastu plaća: godinama je stopa rasta njemačkih plaća bila izjednačena sa stopom rasta potrošačkih cijena.

Nepoznat učinak globalizacije

Globalizacija znatno otežava posao monetarnih vlasti koje su je donedavno tretirale kao relativno bezazleni trend budući da je rezultirala padom cijena i olakšala ostvarivanje ciljanih stopa inflacije. No, smanjenje relativnih cijena tih roba možda je pogrešno protumačeno kao smanjenje općeg pritiska cijena, što je pak rezultiralo omekšavanjem monetarne politike.

Globalizacija djeluje i u obrnutom smjeru pa je rast cijena nafte i drugih roba postao izvor inflatornih pritisaka širom svijeta.

Jedan od primjera tog procesa jest Novi Zeland. Guverner tamošnje središnje banke Alan Bollard povodom obrazloženja najnovijeg podizanja razine ključnih kamatnih stopa posvetio je veliku pozornost rastu cijena mliječnih proizvoda u svijetu za čak 60 posto u proteklih šest mjeseci. Potražnja za mliječnim proizvodima bilježi snažan rast, posebno u Aziji ali izvoznici zasada reagiraju prilično mlako.

U Europi su vremenske prilike nepovoljne a poljoprivrednici više ne dobivaju izvozne subvencije za mlijeko u pragu. Cijena kukuruza, koji se puno upotrebljava u stočnoj hrani porasla je zbog rasta potražnje za žitaricama, nužnima za proizvodnju biogoriva poput etanola. U Australiji je proizvodnju ograničila suša.

Takve su prilike povoljne za novozelandske proizvođače ali Bollardu zadaju glavobolju jer će rast cijena mliječnih proizvoda potaknuti - doduše, tek umjeren - rast potrošačkih cijena. No, još je veći problem nagli rast prihoda u poljoprivrednim regijama. Naime, trošenje tih prihoda dodatno bi ubrzalo rast potražnje sa čijim se postojećim rastom to gospodarstvo jedva nosi. Iako bi više izvozne cijene trebale poduprti tečaj novozelandskog dolara i prigušiti inflaciju, Bollard drži da rast cijena roba pridonosi potpirivanju inflatornih pritisaka.

Usprkos tome, očekivanja u vezi s inflacijom nisu se značajnije mijenjala, za što postoji i jednostavno objašnjenje - iako se čini da je rast svjetskog gospodarstva solidan, uvriježeno je mišljenje da će središnje banke uspješno obuzdavati inflaciju, ne oslanjajući se pri tome presnažno na kamatne kočnice. To pak ne znači i da će imati sreće odnosno da raspolažu potrebnom vještinom da bi im to i pošlo za rukom, upozorava Economist.

SVJETSKO GOSPODARSTVO

PRKOS NJEMAČKOG GOSPODARSTVA

Prije samo šest mjeseci analitičari su najvećem europskom gospodarstvu mahom prognozirali naglo kočenje u ovoj godini. Kao razloge navodili su izrazito nepopularno povećanje poreza na dodanu vrijednost koje je Merkeličina vlada uvela u siječnju ove godine, kao i njezine planove vezane uz smanjenje državne potrošnje.

Od tada, međutim, ekonomisti kao da se natječu u revidiranju na više svojih prognoza rasta za 2007., uslijed znakova da je njemačko gospodarstvo neočekivano brzo i bezbolno nadjačalo negativne posljedice povećanja PDV-a i fiskalne konsolidacije.

Više procjene rasta

"Gotovo svi pokazatelji daju vrlo pozitivnu sliku trenutne gospodarske situacije", priopćio je Institut za svjetsko gospodarstvo (Institute for World Economy) sa sjedištem u Kielu, najavivši prethodno da je revidirao svoje prognoze njemačkog gospodarskog rasta u 2007. na snažnih 3,2 posto. Usporedbe radi, u ožujku je taj institut - jedan od vodećih u Njemačkoj - najvećem europskom gospodarstvu prognozirao 2,8-postotni rast u ovoj godini.

Nekada smatrana najslabijom gospodarskom točkom Europe, Njemačka je u prošloj godini 'skucala' snažnu 2,8-postotnu stopu rasta, uspjevši se otresti razdoblja podulje gospodarske stagnacije.

Ispitivanje više od 20.000 njemačkih kompanija nedavno je pokazalo rast poslovnog povjerenja na najvišu razinu od povijesnog ujedinjenja te zemlje prije nekih 17 godina, a čelnici kompanija najavili su novi rast ulaganja i zapošljavanja. "Jaz u gospodarstvu izazvan povećanjem PDV-a iznenađujuće je brzo nadiđen", istakao je čelnik njemačke gospodarske komore Martin Wansleben objavljujući rezultate tog ispitivanja.

U kombinaciji s mogućnošću postizanja dogovora o povećanju plaća u ovoj godini, recentni kontinuirani pad njemačke prethodno izuzetno visoke stope nezaposlenosti također je pomogao dati poticaja povjerenju potrošača nakon dugog razdoblja stagnacije potrošnje domaćinstava.

Povrh toga, čini se da se njemačko gospodarstvo relativno neozlijeđeno izvuklo iz ovogodišnjeg gospodarskog usporavanja u SAD-u, nakon što je najveće svjetsko gospodarstvo pogodio potres na američkom tržištu nekretnina.

Nedavno objavljeni podaci također ukazuju koliko je snažna potražnja za njemačkim proizvodima iz brzorastućih gospodarstava u nastajanju diljem svijeta pripomogla u izlaženju na kraj s usporavanjem američkog gospodarstva te pritiscima izazvanim snažnim rastom eura.

Snažan izvoz

Prema podacima njemačkog statističkog ureda, izvoz iz najvećeg europskog gospodarstva u nove zemlje članice Europske unije, koje se većim dijelom nalaze u središnjoj Europi, porastao je na godišnjoj razini za oko 23 posto. Istodobno, izvoz u rusko rastuće gospodarstvo u prvom je tromjesečju porastao za čak 32,5 posto, dok je onaj u azijska brzorastuća gospodarstva - Indiju i Kinu - poskočio 18 odnosno 12 posto.

Merkel je nedavno niz uspjeha na međunarodnoj sceni okrunila ugostivši samit čelnika skupine osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G8) koji su, unatoč ranijim neslaganjima i sumnjama, tom prilikom neočekivano postigli novi konsenzus o načinima rješavanja problema globalnog zagrijavanja.

No, iako se njemačko političko čelništvo gura da zauzme što bolju poziciju pod suncem na sjajnome nebu takvog niza dobrih gospodarskih vijesti, zasluge za rast zapravo pripadaju u prvome redu poslovnom sektoru te zemlje.

Restrukturiranje korporativne Njemačke u proteklih deset ili više godina u snažnoj je suprotnosti s neučinkovitošću političkog establišmenta te zemlje. On se i dalje muči postići konsenzus oko već poprilično zakašnjelih sveobuhvatnih gospodarskih reformi potrebnih za uvođenje promjena u nefleksibilno tržište rada te zemlje i njezin prilično napuknuti sustav socijalne države.

U međuvremenu, njemački poslovni svijet nastavlja s agresivnom kampanjom restrukturiranja, koje je pridonijelo jačanju međunarodne konkurentnosti tamošnje industrije te rastu izvoza usprkos pritiscima izazvanim brzim širenjem globalizacije i jačanjem eura.

Ipak, kao znak da bi se Njemačka mogla nalaziti pred vratima nešto nesigurnijih gospodarskih vremena, nedavni su podaci pokazali pad ključnih industrijskih narudžbi i proizvodnje, dok je jedan drugi vodeći njemački gospodarski institut, berlinski DIW, srezao svoju prognozu rasta u drugome tromjesečju za tu zemlju, zaključuje Dpa.

SVJETSKA TRŽIŠTA

PAD INDEKSA NA GLOBALNIM TRŽIŠTIMA DIONICA

Njujorški Dow Jones indeks na tjednoj je razini oslabio 2,1 posto, na 13.363 boda. S&P indeks spustio je 1,4 posto, na 1.503 boda. Za toliko je oslabio i tehnološki Nasdaq, zaključivši trgovanje u petak na 2.589 bodova.

Zabrinuti ulagači

Vrijednosti američkih burzovnih indeksa od početka tjedna bile su pod pritiskom slabljenja dionica sektora ovisnih o energentima, izazvanog skokom cijena nafte na američkom tržištu nadomak 70 dolara, odnosno najviše razine u zadnjih 10 mjeseci. Najveće gubitke pritom su bilježile dionice kompanija s područja prijevoza tereta i logistike, poput logističke kompanije CH Robinson Worldwide, koje su oslabile 2,6 posto. Nadalje, FedEX je zabilježio pad cijena dionica od 1,4 posto, dok su dionice njegova konkurenta United Parcel Service pojeftinile oko jedan posto.

Oslabile su i dionice graditeljskog sektora nakon objave podatka za lipanj o slabljenju optimističnosti u američkim graditeljskim kompanijama na najnižu razinu od veljače 1991. Dionice toga sektora u prosjeku su pojeftinile 1,1 posto.

Neočekivani snažan rast prinosa po američkim državnim obveznicama pogodio je dionice investicijskih banaka, a pritisnule su ih i zabrinutosti vezane uz hedge fondove. S 2,5-postotnim padom cijena dionica, Bear Stearns je bio posebice pogođen, a povod tomu bila je mogućnost propasti dvaju hedge fondova, pogođenih velikih gubitcima na vrijednosnicama povezanim s hipotekarnim tržištem.

Dionice Merrill Lyncha, najvećeg zajmodavca tih fondova, oslabile su 2,6 posto. Zabrinutosti izazvane takvom situacijom zasjenile su podatke o snažnijoj od očekivanja dobiti Morgan Stanleya, čije su dionice, povučene na niže zbog slabljenja dionica ostalih pripadnika sektora, kraj trgovine dočekale na gubitku od 0,5 posto.

Prema kraju tjedna s padom cijena nafte gubitnicima su se pridružile i dionice energetskog sektora, predvođene ExxonMobilom i Chevronom. Dionice Exxona Mobila spustile su se za 3,5 posto a Chevronove za 2,8 posto.

Tržište u 'jo-jo' fazi

I na europskim burzama protekloga tjedna zabilježeni su veći gubitci na cijenama dionica.

Londonski Ftse indeks oslabio je 2,5 posto, na 6.567 bodova. Frankfurtski DAX potonuo je nešto više od jedan posto, na 7.949 bodova.

Početkom tjedna cijene dionica zabilježile su nove najviše razine u posljednjih šest i pol godina, poduprte dobitcima u kemijskom sektoru nakon što je britanski ICI odbio ponudu nizozemskog Akzo Nobela. Britanski proizvođač kemikalija Imperial Chemical Industries (ICI), sa skokom cijena dionica od 15 posto, bio je najznačajniji dobitnik nakon što je potvrdio svoje odbijanje prijedloga o preuzimanju koji mu je podastro nizozemski konkurent Akzo Nobel. Dionice Akzo Nobela oslabile su pak 1,7 posto no potaknule su rast cijena dionica drugih pripadnika kemijskog sektora. Dionice BASF-a ojačale su tako 2,5 posto, a Bayera za 1,3 posto.

Nešto kasnije, raspoloženje ulagača, posebice na Londonskoj burzi, bilo je pogođeno najnovijom zabilješkom s lipanjskog zasjedanja britanske središnje banke, na kojem su ključne kamatne stope zadržane na 5,5 posto ali je signaliziran njihov vjerojatan rast u sljedećem mjesecu.

Među najvećim gubitnicima bile su financijske institucije, pri čemu su dionice Barclaysa oslabile 1,8 posto, BNP Paribasa za 1,5 posto i Deutsche Banka za 1,9 posto. Automobilski sektor također je bio u minusu nakon nedavnog uzleta, pri čemu su dionice BMW-a oslabile 1,6 posto, DaimlerChryslera 1,4 posto a Michelina, za 2,5 posto. Nadalje, Londonska burza zabilježila je pad cijena dionica od 1,5 posto nakon vijesti da se nalazi u pregovorima o mogućem povezivanju s milanskom Borsa Italiana.

Ulagači su zabrinuti i glede gubitaka na američkim tržištima dionica te pada cijena dionica Nokije zbog sniženog joj investicijskog rejtinga. Dionica te finske kompanije oslabila je 2,5 posto nakon što im je Goldman Sachs snizio investicijski rejting.

"Tržište je sada u jo-jo fazi. Nema jasnih naznaka u kojem bi smjeru moglo krenuti ili se zadržati kroz neko vrijeme", kazao je Pierre Yves Gauthier, europski strateg pri Oddo Securities.

Indeks Tokijske burze Nikkei na tjednoj je razini ojačao 1,2 posto, na 18.189 bodova.

SVJETSKA TRŽIŠTA

SNAŽNA POTRAŽNJA ZA EURIMA UNATOČ NEŠTO LOŠIJIM POKAZATELJIMA

Jedinstvena europska valuta u proteklom je tjednu ojačala za 0,6 posto u odnosu na dolar, pa se njome potkraj tjedna trgovalo po 1,3469 dolara.

Blage pritiske tečaju eura izazvali su međutim najnoviji gospodarski pokazatelji. Indeks povjerenja njemačkih ulagača ZEW zabilježio je u lipnju pad na 20,3 boda u odnosu na 24,0 bodova zabilježenih u svibnju. Iako nije bitno promijenilo kratkoročna očekivanja o najmanje jednom dodatnom podizanju ključnih kamatnih stopa u eurozoni u ovoj godini s važeće razine od 4,0 posto, najnovije je očitovanje indeksa ZEW pokvarilo raspoloženje među ulagačima.

"ZEW je pokvario raspoloženje. Očitovanja nisu bila dramatično loša ali su bila slabija no što se očekivalo. Kada su u pitanju podaci iz eurozone, navikli smo na dobre pokazatelje pa je loše očitovanje loša vijest. Stoga je euro kratkotrajno ponovno kliznuo ispod razine od 1,34 dolara", zaključila je Audrey Childe-Freeman iz CIBC World Markets-a.

Nadalje, veće dobitke eura spriječio je i podataka o neočekivanom padu osobne potrošnje u Francuskoj u svibnju za 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Analitičari su očekivali rast potrošnje za 0,5 posto.

Kamatne stope u žiži interesa

S druge strane, tečaj jena bio je pod pritiskom izjave guvernera središnje japanske banke Toshihikoa Fukuija koji je nakon odluke o zadržavanju ključnih kamatnih stopa na 0,5 posto gotovo isključio mogućnost njihova podizanja u srpnju. Jen je dodatno pritisnula sklonost ulagača rizičnijoj imovini. Njihov je apetit potaknuo val vezane trgovine jenom radi financiranja kupovine valuta s višim prinosima. Krajem tjedna njegov je tečaj iznosio 123,8 jena za dolar i 166,8 jena za euro.

"Naglasak je na vezanoj trgovini. Budući da je guverner središnje japanske banke Fukui signalizirao da stope neće biti podignute sve dok potrošnja ne bude snažnija, jen će biti pod pritiskom razlika u kamatnim stopama", istaknula je Antje Praefcke iz frankfurtskog Commerzbank-a.

Među ostalim valutama isticala se britanska funta koja je ojačala prema dolaru i euru nakon što su zabilješke sa sastanka središnje britanske banke pokazale da su čak četiri člana monetarnog odbora bila protiv odluke o zadržavanju ključnih kamatnih stopa na važećoj razini, izjasnivši se za njihovo podizanje.

Podršku je crpila zbog signala njihova podizanja u srpnju. Funta je tako ojačala prema dolaru na najvišu razinu u protekla dva tjedna od 1,999 dolara, približivši se ponovno najvišim vrijednostima prema zelenoj novčanici u proteklih 26 godina, iznad razine od dva dolara za funtu, zabilježenima tijekom travnja. Na tjednoj razini bilježi dobitak od 1,2 posto. Dosegnula je i najvišu razinu prema euru u protekla tri i pol mjeseca od 0,6727 funte za euro.

Švedska je kruna također ojačala, zabilježivši najveći skok tečaja prema euru u jednodnevnoj trgovini, pa se njome trgovalo po 9,422 krune za euro. Povod tomu bila je odluka središnje švedske banke o podizanju ključne kamatne stope na 3,5 posto.

NOVA EUROPA

SABLAST DEVALVACIJE PONOVNO KRUŽI LATVIJOM

"Devalvacija bi bila neprihvatljiva", objavio je nedavno vodeći latvijski gospodarski dnevni list Dienas Bizness, dok je Telegraf na stranicama rezerviranim za gospodarske teme objavio veliki tekst pod naslovom "Devalvacija: kakva sudbina očekuje lats?"

Omražena riječ

Nedavno su istraživači prestižnog Baltičkog instituta za studije iz ekonomske politike (BICEPS) objavili analizu o latvijskim gospodarskim problemima, uključujući i manjak u platnoj bilanci od 21,3 posto BDP-a u 2006., koji spada među najviše u svijetu.

Prilikom objave analize direktor BICEPS-a Alf Vanags kazao je novinarima da bi jedno od mogućih rješenja tog problema bila devalvacija latsa, čiji tečaj prema euru trenutno iznosi 0,703 latsa za jedan euro.

Tim bi se potezom ojačala konkurentnost latvijskih izvoznika i istodobno oslabila neutaživa domaća potražnja, te bi se pridonijelo sanaciji trgovinskih neravnoteža, ustvrdio je Vanags.

Njegov je istup potaknuo val žestokih kritika pa ga je glasnogovornik središnje latvijske banke Martins Gravitis ocijenio "nepromišljenim i tek slabašno utemeljenim u teoretskim spoznajama", dok je analitičar Peteris Strautins ustvrdio da bi "devalvacija bila besmislen potez", izvijestili su lokalni mediji.

Kritičarima se pridružio čak i premijer Aigars Kalvitis izjavom da bi "stručnjaci trebali provoditi više istraživanja na područjima koja mogu pomoći kompanijama da postanu konkurentnije", prenio je vodeći latvijski dnevni list Diena.

BICEPS-ovi stručnjaci već su nekoliko puta uzvitlali prašinu prizivanjem sablasti devalvacije. Tako je u veljači ove godine Vanagsov kolega Morten Hansen iznio sličan prijedlog u autorskom komentaru za Diena-u.

Tjedan dana kasnije na mobitele brojnih Latvijaca stigle su kratke poruke u kojima se sugeriralo da je devalvacija latsa samo pitanje vremena. Glasina je ozbiljno uzdrmala latvijska tržišta valuta usprkos oštrim demantijima političara koji su tvrdili da se o takvom potezu nije ni razmišljalo.

U međuvremenu je devalvacija postala omražena riječ u Latviji. "Pokušavao sam je ne spomenuti ali ispalo je da to nije moguće", priznao je Vanags u razgovoru za Dpa.

Analitičari primjećuju da sama žestina reakcije odaje skrivene bojazni u vezi sa zdravljem latvijskog gospodarstva. Proteklih su godina plaće rasle brže od produktivnosti, nagrizajući izvozni potencijal, pa je rast latvijskog gospodarstva počeo sve više ovisiti o osobnoj potrošnji latvijskih građana.

Težak izbor

Budući da su pak mnogi potrošači nakon vezivanja tečaja latsa za euro 2005. uzimali bankovne zajmove u europskoj a ne u latvijskoj valuti, promjena njezina tečaja mogla bi ih teško pogoditi.

Upozorenja analitičara na neravnoteže u latvijskom gospodarstvu mogla bi u konačnici suočiti političare sa strašnim odabirom između rasta izvoza i domaće potražnje.

"Ako se situacija ne smiri sama po sebi, jedno od rješenja bilo bi zeleno svjetlo klizanju tečaja latsa. Druga je mogućnost produljena recesija kako bi se iz sustava istisnula prekomjerna potražnja", zaključuje Vanags.

U takvim uvjetima riječ "devalvacija" vjerojatno će i dalje kod Latvijaca izazivati šok i nelagodu, zaključuje Dpa.

NOVA EUROPA

POTROŠNJA POLJAKA MOTOR NAJSNAŽNIJEG RASTA U DESETLJEĆU

Procvat bilježi čitav niz sektora gospodarstva, puneći novčanike Poljaka čiji su apetiti golemi za širok raspon proizvoda, od vrhunskog sladoleda do plazma televizora. Poljsko gospodarstvo poraslo je 7,4 posto u prva tri mjeseca ove godine, što je njegova najbolja tromjesečna izvedba od drugog tromjesečja 1997. kada je rast iznosio 7,6 posto. Snažan rast aktivnosti nadovezao se na visokih 6,7 posto ostvarenih u čitavoj 2006. Usporedbe radi, rast eurozone iznosi 2,7 posto.

Izvoz - inicijalni pokretač rasta

Povećana potražnja potaknula je Roberta Buergera, koji je svoj kafić Cafe Rialto otvorio 2001., na ulaganje 25.000 eura u novi mikser za sladoled u ožujku.Već zapošljava devet radnika a planira otvoriti i drugu slastičarnicu do kraja ove godine."Ljudi imaju više novca za potrošnju i više su spremni trošiti", kazao je Buerger. "Vidim kako se tržišta razvija, a ako ne otvorim trgovinu, znam da će to učiniti netko drugi", dodao je.

Ekonomisti kažu kako veći broj radnih mjesta puni novčanike Poljaka, a da veća potrošnja potiče kompanije na širenje poslovanja. "Sve je onako kako treba biti", kazao je Mateusz Szczurek, glavni ekonomist ING Bank Slaski u Varšavi. "Kotač se okreće tako što rast plaća i zaposlenosti podiže kreditnu sposobnost, a sva tri čimbenika zajedno potiču potrošnju. Ona pak potiče rast prodaje dovodeći do većih ulaganja i daljnjeg rasta plaća i zaposlenosti. Sve to pridodaje vrlo snažnom rastu", pojašnjava.

Na ulicama Varšave, u podnožju golemih nebodera i kranova koji natkriljuju gradilišta načičkana mnogobrojnim radnicima, potrošači šeću noseći vrećice s odijelima marke Hugo Boss i kreacijama Prade. Čak i u poljskom gradu Ostroleka, udaljenom 75 milja od Varšave, mogu se osjetiti učinci toga. "Obično mi dobit raste oko 10 posto godišnje, no ove će godine definitivno više porasti - možda čak i 20 posto", kazao je Buerger sa šalicom uvezene talijanske kave u ruci.

Nakon slabih godina s početka 2000-ih kada je gospodarstvo stagniralo a stopa nezaposlenosti dosegnula najvišu razinu poslije pada komunizma od 20,7 posto, Poljska tek sada profitira od najbržeg rasta ulaganja u desetljeću, tumače analitičari. Marta Petka, analitičar u Raiffeisen Bank u Varšavi, kazala je kako je gospodarska ekspanzija započela s ulaskom Poljske u EU 2004. "To je bio impuls koji je otvorio vrata poljskim izvoznicima, a prvi poticaj gospodarstvu dao je izvoz", kazala je Petka. "A tada je izvoz poticaj dao novom motoru rasta - ulaganjima".

Rast kupovne moći

Priljev sredstava iz EU fondova - nekih 60 milijardi eura za razdoblje od 2007. do 2013. - gospodarstvu pruža podršku, kao što su to u proizvođačkoj industriji učinila ulaganja inozemnih kompanija poput Sharpa, Toshibe i LG Philipsa LCD-a.

No u mnogim područjima sada predvode poljske kompanije. Diljem zemlje, kompanije - male i srednje - ulažu novac u nove projekte, pomažući smanjiti najvišu stopu nezaposlenosti u EU. Poljska stopa nezaposlenosti procijenjena je na 13,1 posto u svibnju.

Nadalje, domaća potražnja sada je preuzela veću ulogu u poticanju gospodarskog rasta budući su veće plaće povećale kreditnu sposobnost pojedinaca i osobnu potrošnju, kaže Ryszard Petru, glavni ekonomist u Bank BPH.

Na parkiralištu po otvorenju nove super-robne kuće elektroničkom robom u predgrađu Varšave, Robert Wicinski pakira na stražnje sjedalo svoga automobila novi 32-inčni Samsungov LCD televizor i HP-ov Pavilion laptop. "Velika je sada razlika u kupovnoj moći", kazao je 33-godišnji Wicinski, koji vodi svoju transportnu kompaniju. "Možete svjedočiti gospodarskom rastu svugdje oko sebe, a osjetim ga i u svojem novčaniku".

Maloprodajni lanac elektroničkom robom Saturn i njegov konkurent Media Markt pozdravljaju dinamičnost poljskog potrošačkog tržišta i planiraju otvoriti nove prodavaonice. Nadalje, švedska IKEA, lanac trgovina namještajem, namjerava izgraditi novu robnu kuću u poljskom gradu Lodzu, u središnjem dijelu zemlje, te proširiti svojih sedam sadašnjih lokacija.

Analitičar Szczurek smatra kako s obzirom da je Poljska imala samo jedan poslovni ciklus od pada komunizma 1989. nitko ustvari ne zna za što je sposobno poljsko gospodarstvo. "To je pod velikim znakom pitanja", kazao je.

Iako se većina analitičara slaže da bi poljsko gospodarstvo moglo blago usporiti rast svojih aktivnosti, i dalje mu predviđaju stope rasta veće od pet posto. Takav bi rast, po njihovim procjenama, trebao sniziti nezaposlenost ispod 10 posto po prvi put od početka 1990-ih.

Buerger, u svojem kafiću gdje kuglica sladoleda stoji 1,3 zlota (0,46 usd), također zamišlja svoju budućnost. "Kad bih mogao kuglicu prodavati za 2,5 zlota, sjedio bih ovdje pušeći cigaru", kazao je smiješeći se.

POSLOVNI IZAZOVI

OSVIT INTERNETSKE TELEVIZIJE

Zennstroem je uzvitlao prašinu aplikacijom za razmjenu glazbenih i video zapisa i dokumenata Kazaa te uslugom besplatnog telefoniranja putem interneta Skype koju je prije godinu i pol prodao e-Bayu za više od dvije milijarde dolara.

Njegov novi projekt uključuje kreiranje aplikacije za objavu sadržaja na internetu, koja bi bila dostupna samo registriranim korisnicima a trebala bi se financirati oglasima, dakle, bila bi posve suprotna od Zennstroemovih dosadašnjih umotvorinama.

Joost

Zennstroem pri tome ističe da želi povezati najbolje strane interneta s najboljim stranama televizije. Nova platforma zove se "Joost", a korisnicima koji je kopiraju na svoja računala omogućit će da pritiskom na miša pregledavaju različite tv-kanale i emisije u formatu videostreama. Za razliku od većine sličnih aplikacija, "Joost" neće pohranjivati čitave datoteke na računala korisnika a od, primjerice, Maxdomea, razlikovat će se po tome što će se financirati oglasima.

Zennstroemova je platforma još u pokusnoj fazi, slika je prilično loša a ponuda tv-postaja ograničena, ali je način upotrebe vrlo jednostavan - lijevo je meni sa svim ponuđenim postajama, sortiran po žanrovima, a pored njega prazno polje za unos sadržaja, poput onog na pretraživačima. Dovoljan je jedan pritisak na tipku miša i za pet sekundi na monitoru računala pojavljuju se slike.

"Nemam baš puno vremena i puno putujem, a uz pomoć Joost-a mogu u hotelu izvan područja emitiranja gledati određenu emisiju iako je prethodno nisam snimio, i to kada mi to odgovara", objašnjava Zennstroem. Velika je prednost što korisnici neće trebati skupe snimače na tvrdim diskovima. Doduše, ne mogu ni preskakati propagandne poruke ni pržiti viđeno na DVD-je.

Upravo se te karakteristike sviđaju televizijskoj industriji koja će moći biti sigurna da gledatelji neće preskakati propagandne poruke, što će joj osigurati velike prihode od oglašivača. No, internet u prvom redu nudi neslućene mogućnosti ciljanog kreiranja marketinga u skladu s interesima gledatelja. "Mene zanima marketing koji neće biti gnjavaža već će obogaćivati program", sanjari Zennstroem.

Njegova se inovacija vremenski podudarila s razdobljem ogorčene borbe divova poput Googlea, Applea-a i Microsoft-a za što bolje pozicije za emitiranje putem interneta. Tako je Google kupio videoportal "YouTube", australski medijski mogul Rupert Murdoch namjerava ovog ljeta uz pomoć AOL-a i Yahooa preplaviti internet televizijskim sadržajima a Microsoft oglašava svoju konzolu za igrice Xbox 360 kao neku vrstu medija za kopiranje filmova.

Gledatelji odlučuju

U industriji se već dugo govori o temi internetske televizije a glavni razlog njezine trenutne aktualnosti vjerojatno valja tražiti u činjenici da napokon dovoljan broj građana raspolaže širokopojasnim priključkom na internet. U svijetu je njihov broj u međuvremenu porastao na četvrtinu milijarde.

Veliki broj novih korisnika interneta predstavlja spas u zadnji čas budući da su proizvođači programa u posljednje vrijeme muku mučili s odljevom mlade publike koja se počela okretati mobitelima i računalima.

Medijske kompanije pokušavaju privući internetsku generaciju ponudama sadržaja na mreži ali su rezultati zasada vrlo skromni. "Rješenje je zapravo relativno jednostavno - uključit ćemo gledatelje u mrežu distribucije programa", najavljuje pak Matteo Berlucchi, čelnik male, inovativne talijanske kompanije Skinkers.

"Najveći je problem za televizijske postaje njihov vlastiti uspjeh. Naime, što više gledatelja gleda neku emisiju putem interneta, to je cijena njezina emitiranja viša, budući da server televizijske kompanije mora obraditi svaki upit. To pak zahtijeva vrlo brz pristup internetu pa je stoga skupo. Kod velikih manifestacija koje putem web-a žele pratiti milijuni gledatelja računalni sustavi jednostavno pucaju", tumači Marlucchi.

Stoga on planira izvrnuti taj sustav naglavce. "Što više gledatelja, to će sustav biti stabilniji. Kod nas će medijska kompanija slati svoje filmove malom broju korisnika koji će ih potom distribuirati drugim korisnicima", dodaje on. Time će kompanije uštedjeti oko 90 posto informatičkih kapaciteta a time i novac. Načelo je poznato pod nazivom "peer-to-peer" - riječ je o razmjeni sadržaja među ravnopravnim partnerima na internetu.

Ranije su takve aplikacije nosile etiketu "gusarskih" jer nije postojalo središnje računalo koje bi se moglo isključiti na temelju odgovarajuće sudske odluke. Danas se "peer-to-peer" programima u prvom redu režu cijene jer omogućuju koncernima besplatno korištenje računalnih kapaciteta korisnika.

Koje će načelo prevladati - ograničeno kopiranje sadržaja uz vremensku odgodu ili prijenos na internet tv-programa po načelu 'jedan-prema jedan', što nudi Skinners? - "To moraju odlučiti sami gledatelji", zaključuje Berlucchi.

VIJESTI TJEDNA

Nedovoljna domaća proizvodnja ekoloških proizvoda za potrebe EU

Potražnja za hrvatskim ekološkim poljoprivrednim proizvodima u zemljama Europske Unije vrlo je velika, no Hrvatska trenutno nije u stanju odgovoriti na tu potražnju zbog nedovoljnog broja proizvođača takvih proizvoda, doznaje se iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.

Potražnja za ekološkim poljoprivrednim proizvodima raste a Hrvatska ima velike potencijale za ekološku poljoprivredu. No, udjel površina pod eko-uzgojem u ukupnoj površini je na predzadnjem mjestu u Europi, istaknula je Zlata Nanić, predsjednica Udruge za ekološku poljoprivredu, ruralni razvitak i zaštitu okoliša "Živa zemlja".

U Hrvatskoj su zasad registrirana 342 ekološka poljoprivredna proizvođača i nešto više od 22.000 hektara površine pod ekološkom proizvodnjom. Najaviše tih površina čine pčelinji pašnjaci, čak 17.662 hektara, a ekološke oranice tek 3.000 hektara. Na livade otpada 2.620 hektara, eko voćnjake 200 hektara, a vinograde i maslinike po tridesetak hektara, pokazuju podaci ministarstva.

Po podacima Europske Unije, udio površina na kojima s uzgajaju organske poljoprivredne kulture više je nego udvostručena u Europi u razdoblju od 1998. do 2005., a prodaja organske hrane povećava se za 30 posto godišnje. U ekološkoj proizvodnji prednjači Italija, s 1,1 milijun hektara površine pod ekološkom proizvodnjom, a slijede Njemačka i Španjolska s po 800.000 hektara.

"Poticaji države su premali, a proizvođači imaju velike troškove za stručni nadzor nad ekološkom proizvodnjom i potvrđivanje sukladnosti proizvoda s ekološkim standardima", ustvrdila je Nanić. Dodala je i da je jako malo velikih proizvođača u Hrvatskoj koji mogu svoje proizvode ponuditi maloprodajnim lancima te osigurati kontinuitet isporuke.

Kako ističu u ekološkoj udruzi "Živa zemlja", ulaskom u EU hrvatska poljoprivreda će moći biti konkurentna na europskom tržištu jedino s ekološkim proizvodima. Stoga smatraju da treba više raditi na edukaciji potrošača i proizvođača o vrijednostima eko-hrane za zdravlje i očuvanje okoliša .

Po Strategiji razvoja ekološke poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatskoj je cilj povećati do 2010. udjel površina pod ekološkom proizvodnjom na najmanje 10 posto ukupne poljoprivredne površine odnosno na više od 200.000 hektara.

Nastavljen trend poskupljenja uredskih prostora u Europi

Cijene uredskog prostora u Europi i dalje bilježe snažan rast, pri čemu su one dosegnule najvišu razinu u proteklih pet godina, pokazala je studija međunarodne savjetodavne tvrtke za tržište nekretnina CB Richard Ellis.

Glavni je razlog njihova rasta postojano visoka razina potražnje, tumače u Richard Ellis-u.

Interni indeks Richard Ellis-a za uredski prostor u 15 članica Europske unije pokazao je deveti put zaredom rast u tromjesečnom razdoblju, i to za 1,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje te za 7,2 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.

To je najviša godišnja stopa rasta u razdoblju od 2001., objavila je ta savjetodavna tvrtka.

Među pojedinim je lokacijama najvišu godišnju stopu rasta cijena uredskog prostora zabilježila Moskva, 30,8 posto, dok se na drugom mjestu našlo Oslo sa stopom rasta od 29,5 posto. Dvoznamenkaste stope zabilježene su i u Madridu, Londonu, Varšavi i Istanbulu.

Starenje populacije ugrožava gospodarstva istočne Europe - Svjetska banka

Brzo starenje populacije ugrozit će uspjeh gospodarstava u istočnoj Europi i na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza ako vlade zaostanu u provedbi reformi sustava socijalne skrbi, a među državama s najstarijim stanovništvom naći će se i Hrvatska, pokazala je studija Svjetske banke, objavljena u srijedu.

U razdoblju do 2025. stanovništvo u tim regijama ući će u skupinu najstarijih u svijetu, pri čemu će mješavina niskih stopa nataliteta, duljeg životnog vijeka i krhkog postkomunističkog gospodarstva vjerojatno prisiliti vlade da više troše na sustav zdravstvene i skrbi za starije osobe, upozorila je Svjetska banka u studiji utemeljenoj na podacima Ujedinjenih naroda.

U skupini 28 zemalja obuhvaćenih studijom Slovenija će imati najstarije stanovništvo. Na drugom se mjestu nalazi Hrvatska, koju u stopu slijede Češka, Bugarska i Mađarska. U Hrvatskoj bi tako udio dobne skupine od 65 godina naviše trebao do 2025. porasti na oko 22 posto u odnosu na oko16 posto u 2000. dok bi se ukupan broj stanovnika u tom razdoblju trebao smanjiti za 234 tisuće.

U Sloveniji će udio dobne skupine od 65 godina naviše do 2025. porasti na oko 23 posto u odnosu na 14 posto u 2000. Time će se ta malena alpska zemlja naći između Britanije s prognoziranom udjelom odgovarajuće skupine od 20 i Italije od 26 posto, ističe se u izvješću Svjetske banke.

Ukupno će se u razdoblju do 2025. čak 20 do 25 posto stanovnika devet zemalja u rasponu od Azerbajdžana do Slovačke naći u dobnoj skupini od 65 godina naviše. Ukupan broj stanovnika trebao bi se smanjiti za 24 milijuna, od čega samo u Rusiji za 17 milijuna.

Najviše problema u nošenju s izazovima koje sa sobom donosi starenje populacije Svjetska banka prognozira državama na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza i mnogima od onih u regiji zapadnog Balkana gdje se bilježi zastoj u postkomunističkim reformama.

Nasuprot tome, u najboljoj je poziciji da se s njima uspješno nose 10 istočnoeuropskih zemalja koje su 2004. pristupile EU, te Albanija i Hrvatska, i to ako nastave provoditi gospodarske reforme sadašnjim tempom, upozorava Svjetska banka.

Nagle promjene u demografskoj strukturi tvore "dramatičan trend s mogućim značajnim gospodarskim i socijalnim posljedicama" a njihov tempo nije viđen nikada dosad u skupini tako raznolikih zemalja, stoji u izvješću te međunarodne organizacije.

Posebno zabrinjava mogućnost naglog rasta troškova dugoročne zdravstvene skrbi za sve veći broj starijih ljudi. "Rješenje leži u uspostavi mehanizama skrbi koji će biti osjetno manje skupi od bolničkih usluga. Da bi se to postiglo, nužno je priznati neslužbene njegovatelje i pružiti im odgovarajuću potporu", upozoravaju u Svjetskoj banci.

Vlade bi se također trebale boriti protiv manjka radne snage podizanjem dobne granice za odlazak u mirovinu, poticanjem fleksibilnih oblika zapošljavanja i širenjem financijskih tržišta kako bi ona ulagala u radna mjesta s visokim stupnjem produktivnosti.

S druge strane, u Svjetskoj banci smatraju da postojeći institut dječjeg doplatka i porezne olakšice koje mnoge zapadnoeuropske vlade nude parovima s djecom imaju "zanemariv učinak" kada je u pitanju poticanje na rađanje.

MMF pokrenuo reformu kako bi spriječio manipulacije valutnim tečajevima

Međunarodni monetarni fond (MMF) lansirao je novi sustav nadzora politika valutnih tečajeva koji bi trebao spriječiti da pojedine zemlje svojim potezima ugroze zdravlje svjetskog gospodarstva.

Tom će se važnom reformom osuvremeniti 30 godina star program i spriječiti manipulacija valutama koja može destabilizirati trgovinske i tokove kapitala, ističu u MMF-u.

Njegovi su dužnosnici istodobno izbjegli odgovoriti na pitanja vezana za slučaj Kine koja umjetno održava nizak tečaj juana kako bi poduprla konkurentnost kineskog izvoza.

Novi pravni okvir za nadzor programa pojedinih zemalja nije skrojen ni za koju konkretnu zemlju ali osigurava ravnopravnost svih 185 članica jer je jasniji i šireg dosega, tvrde dužnosnici MMF-a.

"Njime se ponovno potvrđuje da bi mehanizam nadzora trebao biti fokusiran na naš osnovni mandat, a to je jačanje vanjske stabilnosti zemalja. Nadalje, on pruža jasne smjernice našim članicama kako kreirati politike valutnih tečajeva i o tome što je međunarodnoj zajednici prihvatljivo a što ne", kazao je izvršni direktor MMF-a Rodrigo Rato.

Možda najosjetljivije pitanje u politici valutnih tečajeva vezano je za tvrdnje pojedinih zastupnika u američkom Kongresu da Kina umjetno održava nizak tečaj juana kako bi osigurala svojim izvoznicima nepoštenu prednost u odnosu na konkurenciju. U 2006. manjak u trgovinskoj bilanci SAD-a s Kinom snažno je produbljen na 232,5 milijardi dolara.

Prošlog je tjedna američko ministarstvo financija odbilo optužiti Kinu za manipulaciju valutom, ističući da usprkos nizu gospodarskih problema koje je prouzročila stroga kontrola Pekinga nad valutnim tečajevima ne može odrediti održavaju li kineske vlasti namjerno tečaj juana ispod realne razine.

Ministar financija Henry Paulson izrazio je u ponedjeljak zadovoljstvo reformom MMF-a.

Detalji provedbenih procedura reforme bit će objavljeni najkasnije do četvrtka, izjavio je dužnosnik MMF-a koji je želi ostati anoniman.

MMF je utvrdio četiri glavna načela pomoću kojih bi se na bilateralnoj razini trebalo utvrditi je li ponašanje određene zemlje prihvatljivo. Prva tri pojašnjavaju postojeća načela a četvrto zrcali promjene u gospodarstvu u razdoblju od 1977. kada je uspostavljen izvorni sustav nadzora.

Izvješće OECD-a s naglaskom na mračniju stranu globalizacije

Globalizacija je zamišljena tako da svima donosi dobit, no desetljeća prolaze a ljudi ostvaruju sve manji udjel u bogatstvu generiranom gospodarskim rastom i integracijom, upozorila je u utorak Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).

U svojem najnovijem izviješću o politici zapošljavanja OECD je ostao vjeran svojoj zadaći zagovornika slobodnog tržišta, trgovine i ulaganja, ali je istakao da je došlo vrijeme da se sagleda i mračnija strana globalizacijskih procesa.

Vlade moraju odgovoriti na zabrinutost javnosti glede sigurnosti radnog mjesta i plaća u svijetu koji se preobražava nevjerojatnom brzinom pod utjecajem tehnologije, jeftinog transporta i komunikacija, i koji je pritisnut nametanjem Kine, Rusije, Indije i Brazila kao nepreglednih bazena jeftine radne snage, upozorava nadalje OECD.

OECD u svojem izvješću nudi prikaz druge strane novčića globalizacije - njezinih stvarnih i očekivanih negativnih aspekata - te poziva na hitnu akciju.

"Tijekom protekla dva desetljeća, udjel plaća u nacionalnom dohotku većine zemalja OECD-a pokazuje tendenciju opadanja", ističe se u izvješću te organizacije sa sjedištem u Parizu, čije članstvo čini 30 većinom bogatih industrijaliziranih zemalja.

"Jedna od stvari zabilježenih u većini zemalja je pad udjela plaća u postotku BDP-a. To je doista značajno", kazao je Raymond Torres, glavni autor izvješća. "To nije samo ciklički problem", dodao je.

Japanske plaće smanjene su za oko 25 posto kao udjel u BDP-u u proteklih 30 godina, dok su za oko 13 posto smanjene u 15 bogatijih zemalja članica Europske unije, a u SAD-u za sedam posto, pokazalo je izvješće OECD-a.

OECD također ističe da je došlo do širenja jaza između onih koji zarađuju puno i onih na donjem kraju platne ljestvice, kao i da je problem osjećaja nesigurnosti radnog mjesta postao akutniji - čimbenik koji vjerojatno objašnjava niski rast plaća, barem djelomice.

Offshoring - odnosno, selidba raznih dijelova proizvodnog procesa ili usluga kompanija na jeftinija mjesta, suprotno vjerovanjima, nije se pokazao kao veliki čimbenik gašenja radnih mjesta u zemljama OECD-a, ali se sam taj dojam pokazao dovoljnim za jačanje osjećaja nesigurnosti, osobito među niže kvalificiranom radnom snagom, dodaje Torres.

Bazen jeftine radne snage porastao je od kad je Kina otvorila svoja vrata vanjskome svijetu, te od kad se radnici natječu na sve globalnijoj razini, budući jeftinija tehnologija, transport i komunikacije omogućavaju lakšu organizaciju rada na međunarodnoj razini.

Kina, Indija, Brazil i Rusija zaslužni su za 45 posto ukupne svjetske ponude radne snage danas, u usporedbi s OECD-ovih samo 19 posto - koji uključuju Sjedinjene Države, Japan, te veći dio Europe.

OECD poziva vlade da se odupru protekcionističkim mjerama i umjesto toga usvoje politike zapošljavanja koje bi pomogle ljudima seljenje s jednog na drugi posao s većom lakoćom i osjećajem sigurnosti.

Čelnik WTO-a upozorio na mračnu stranu globalizacije

Globalizacija je omogućila milijunima ljudi izlazak iz siromaštva i ima brojne pozitivne učinke, no ima i svoju mračnu stranu kao što ni slobodna trgovina ne znači uvijek i rast gospodarstva, upozorio je u srijedu čelnik Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Pascal Lamy.

"Brzina globalizacije pogađa naše socijalne strukture na puno oštriji način nego je to bilo u prijašnjim fazama globalizacije", kazao je Lamy sudionicima foruma uoči početka novog pokušaja spašavanja globalnih trgovinskih pregovora.

To je drugo takvo upozorenje u posljednja dva dana. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) u utorak je poručila vladama da moraju odgovoriti na zabrinutosti javnosti glede sigurnosti radnog mjesta i plaća u svijetu,koji se preobražava nevjerojatnom brzinom pod utjecajem tehnologije, jeftinog transporta i komunikacija, i s pojavom nepreglednih bazena jeftine radne snage.

"Ako je globalizacija donijela koristi pojedincima isto je tako oslabila pozicije mnogih drugih, ponajprije onih najslabijih i najsiromašnijih među nama, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju", kazao je Lamy.

Poručio je također da je stoga jedan od najvećih izazova naše generacije osigurati da koristi globalizacije budu ravnopravnije i dalekosežnije raspoređene, a posebice da više dopiru do ljudi u zemljama u razvoju.

Sastanci u okviru WTO-a i na globalnoj razini na kojima se razmatra labavljenje trgovinskih ograničenja izazivaju oštre sukobe s prosvjednicima koji drže da globalizacija i slobodna trgovina ne čine mnogo za najsiromašnije te da prednost daju samo bogatim zemljama.

Lamy je upozorio da bi izostanak skorijeg većeg napretka u aktualnom krugu pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine iz Dohe moglo dovesti do zastoja na nekoliko godina. On je prekinuo pregovore prošlog srpnja nakon što najveće trgovinske sile nisu uspjele postići dogovor o načinima smanjenja carina i subvencija u poljoprivredi.

Inače, trgovinski predstavnici iz EU, SAD-a, Brazila i Indije ovaj će tjedan na sastancima u Potsdamu, njemačkom gradu nedaleko Berlina, pokušati postići napredak u aktualnom krugu pregovora iz Dohe.

VIJESTI IZ KOMPANIJA

Postignut sporazum Deutsche Telekom-a i sindikata

Deutsche Telekom (DT) i najveći njemački sindikat radnika uslužne industrije u srijedu su postigli sporazum u sukobu oko preseljenja nekih 50.000 radnih mjesta i nižih plaća u zamjenu za zaštitu od otkaza, priopćili su sindikalni čelnici.

Prema postignutome će sporazumu radna mjesta biti osigurana do 2012., kazao je pregovarač sindikata ver.di Lothar Schroeder.

Zauzvrat, sindikat je u ime radnika pristao na 6,5-postotno smanjenje plaća te povećanje radnog tjedna na 38 sati sa sadašnjih 34.

DT je u travnju priopćio kako planira smanjiti plaće za 12 posto tijekom dvogodišnjeg razdoblja, obvezavši se na izbjegavanje ikakvih otkaza do 2010. Kompanija je istakla da bi time postigla smanjenje troškova za 500 milijuna eura, na 900 milijuna eura.

Sindikat je zatražio zaštitu od otkaza do 2013.

Postignuti je dogovor kruna najnovijeg kruga pregovora ponovno pokrenutih prošloga tjedna, nakon što su u travnju prekinuti zbog sporne planirane selidbe do 50.000 zaposlenika te kompanije iz jedinice fiksne telefonije u nove uslužne jedinice, gdje bi imali niže plaće i radili duže.

Airbus najavio velike narudžbe

Otvaranjem najveće svjetske izložbe zrakoplovne industrije u Parizu u ponedjeljak je dominirao europski proizvođač zrakoplova Airbus, najavivši nekoliko velikih narudžbi.

Ta je kompanija priopćila da je s Emirates Airline potpisan sporazum o kupnji osam dodatnih Airbusovih A380 superjumbo putničkih zrakoplova. Time je ukupna narudžba tog avioprijevoznika uvećana na 55.

Emirates planira početi preuzimati naručene zrakoplove u trećem tromjesečju 2008., priopćio je nadalje Airbus. Financijske pojedinosti transakcije nisu obznanjene, no kataloška cijena tih zrakoplova iznosi ukupno 2,5 milijardi dolara.

Airbus je također izvijestio da je Qatar Airways naručio tri A380, povrh dva već ranije kupljena. Qatar je također potpisao sporazum za kupnju 80 zrakoplova za duge rute A350 XWB, za koje je već ranije potpisano pismo namjere.

Sporazum su na pariškoj izložbi zrakoplovne industrije u Le Bourgetu, sjeverno od francuskog glavnog grada, potpisali čelnik Emiratesa Akbar al-Baker i predsjednik Airbusa Louis Gallois.

Isporuke A350 započet će 2013., najavio je Airbus.

Boeing preusmjerio pritisak ekoloških aktivista na proizvođače motora

Čelnik Boeing-ova odjela za komercijalne zrakoplove Scott Carson pridružio se apelu konkurentskog Airbusa za tješnjom suradnjom proizvođača kako bi zrakoplovi manje štetili okolišu ali je upozorio da odgovornost za istinski napredak zapravo leži na proizvođačima mlaznih motora.

"Primjerenija adresa za Vaša pitanja zapravo su proizvođači motora a ne proizvođači okvira. I mi ih podvrgavamo pritisku kao i svi ostali", kazao je Carson u nedjelju u razgovoru s novinarima na zrakoplovnom sajmu u Parizu, komentirajući prigovore ekoloških aktivista.

Carson je time izravno pozvao vodeće proizvođače mlaznih motora u svijetu, poput General Electric-a, Rolls-Royce-a i Pratt & Whitney-a da i sami dadu doprinos smanjenju emisije CO2.

Najbolje što industrija može učiniti zajedničkim snagama jest usmjeriti pritisak na proizvođače motora kako bi u izradu svojih proizvoda uključili nove tehnologije, istaknuo je čelnik američke kompanije.

Nedavno se Boeing zajedno s ostalim proizvođačima i zrakoplovnim kompanijama našao pod povećalom javnosti zbog emisije stakleničkih plinova i (ne)učinkovite potrošnje goriva. Tim će se pitanjima ove godine pripisati najveća važnost u povijesti održavanja pariškog sajma koji inače počinje u ponedjeljak.

Airbus se inače obvezao da će do 2020. svi njegovi zrakoplovi proizvoditi 50 posto manje ugljičnog dioksida i 80 posto manje dušikovih oksida u odnosu na razinu iz 2000.

Zagađenje se našlo na samom vrhu prioriteta zrakoplovnog sajma nakon što je predsjednik Boeing-ova europskog konkurenta Airbus-a Louis Gallois krajem prošlog tjedna zatražio održavanje samita proizvođača motora i zrakoplova kako bi se pozornost usmjerila na pitanja zaštite okoliša.

"Oduševljen sam što Gallois dijeli naš stav prema potrebi za suradnjom industrije kako bi se poboljšala efikasnost i društvena odgovornost proizvoda koje prodajemo", zaključio je čelnik američkog Boeing-a.

Suosnivač Yahoo-a Yang novi izvršni direktor

Yahoo Inc. u ponedjeljak je izvršnog direktora Terryja Semela zamijenio suosnivačem te kompanije Jerryjem Yangom, popustivši pod snažnim pritiskom ulagača za promjenama u čelništvu te Internet medijske kompanije zbog njezinog ustrajnog zaostajanja u odnosu na web pretraživača Google Inc.

Kompanija je također upozorila da će usporavanje rasta u dijelu poslovanja s grafičkim oglašavanjem umanjiti učinak bolje od očekivane izvedbe nedavno unaprijeđenog dijela poslovanja s pretraživačkim oglašavanjem. Posljedično, tromjesečni bi prihodi trebali biti bliži donjoj granici ranije objavljenih poslovnih očekivanja, rečeno je iz te kompanije.

Yangov povratak na čelo Yahoo-a ponovno je potakao spekulacije da se ta kompanija sprema na drastične promjene, uključujući moguća partnerstva s medijskim i tehnološkim rivalima te čak i spajanje. Nakon tih vijesti dionice su joj ojačale čak šest posto.

Kako je priopćeno, Semel će preuzeti neizvršnu ulogu predsjednika upravnog odbora te kompanije sa sjedištem u Sunnyvaleu, Kalifornija. Predsjednicom kompanije imenovana je Susan Decker, njezina bivša financijska direktorica.

"Učinit ću sve što mogu kako bi Yahoo u budućnosti ostvarivao bolji uspjeh", kazao je Yang, koji je prije 13 godina utemeljio Yahoo zajedno s kolegom studentom Sveučilišta Stanford Davidom Filom.

Semela se smatra zaslužnim za stabilizaciju oglašivačkog i medijskog dijela poslovanja te kompanije. No, posljednjih je godina naišao na oštre kritike zbog spore reakcije na izazove koje je prvo Google donio u područje web pretraživanja i oglašavanja, a potom i MySpace i Facebook u razvoj mreže socijalne interakcije na web-u.

U prošloj godini dionice Yahoo-a oslabile su oko 38 posto, ali su do sada u 2007. uspjele povratiti oko 10 posto vrijednosti.

Objavljena lista ekološki osviještenih kompanija

Canon, proizvođač sportske odjeće Nike, te gigant robe široke potrošnje Unilever, nalaze se na vrhu popisa ekološki osviještenih kompanija.

Na dnu popisa ukupno 56 kompanija obuhvaćenih ispitivanjem nalazi se njih šest s osvojenih nula bodova na ljestvici od 100 bodova - Jones Apparel Group Inc., CBS Corp., Burger King Holdings Inc., Darden Restaurants Inc., Wendy's International Inc. te Amazon.com.

No, prostora za poboljšanje imaju čak i one koje se nalaze na vrhu bodovne tablice Climate Counts, koju sastavlja neprofitna grupacija ekološke organizacije Clean Air-Cool Planet i Stonyfield Farm, američki proizvođač organskog jogurta koji se plasirao na šesto mjesto popisa, sa 63 boda.

"Nije dovoljno reciklirati papir i staviti štedne žarulje", kazao je Gary Hirshberg, direktor Stonyfield Farm-a i predsjednik uprave Climate Countsa. "Moramo značajno umanjiti svoje emisije ugljičnih plinova. A što se toga tiče, nitko ne zaslužuje najbolju ocjenu".

Prema njegovim riječima, iako ta kompanija ima riješeno pitanje zbrinjavanja 100 posto svojih emisija ugljičnih plinova od proizvodnje, mora više učiniti na području obnovljive energije radi smanjenja emisija stakleničkih plinova koji izazivaju globalno zagrijavanje.

Ispitivanje je obuhvatilo 56 kompanija izabranih na temelju njihove popularnosti u kućanstvima SAD-a i Britanije, te na temelju njihove pozicije unutar pojedinih sektora - od elektronike do brze hrane.

Ispitivanje je pokazalo da kompanije elektroničko-kompjutorskog sektora ostvaruju dobre rezultate po pitanju suočavanja s problemom klimatskih promjena u usporedbi s medijskim i Internet kompanijama, pri čemu je njih šest od ukupno 12 uključenih u studiju dobilo preko 50 bodova.

Osim Canona, to su IBM, Toshiba, Motorola, Hewlett-Packard i Sony. Dell, Hitachi, Siemens, Samsung i Nokia ostvarili su dvoznamenkaste rezultate, dok je Apple prikupio samo dva boda.

Prehrambeni se sektor pokazao najgorim u smislu razine pridonošenja klimatskim promjenama, pri čemu se niti jedna kompanija toga sektora ne može pohvaliti s preko 50 prikupljenih bodova, dok ih čak tri nije dobilo niti jedan bod. Najviše je bodova dobio Starbucks - 46, a nakon njega McDonald's (22).

Rang lista se temelji na 22 kriterija ugrubo podijeljena na četiri kategorije - u kolikoj se mjeri kompanija bavi svojim štetnim utjecajem na okoliš; u kolikoj je mjeri do sada umanjila taj učinak; u kolikoj mjeri podržava javnu politiku usmjerenu na zaštitu okoliša; te dostupnost tih informacija. Najviše bodova donosi obujam smanjenja emisija ugljičnih plinova, mogućih 56 od ukupno 100 bodova.

Ekološki osviješteni potrošači koji žele svoje potrošačke odluke donositi na temelju ostvarenih pozicija kompanija, pojedinosti rang liste mogu provjeriti na web stranici organizacije - www.climatecounts.org .

Deutsche Bank najavio akviziciju u srednjoj Europi

Deutsche Bank, najveća njemačka banka, planira akviziciju u srednjoj Europi koja bi dopunila njezino globalno poslovanje, priopćio je u srijedu čelnik globalnog bankarskog dijela poslovanja te banke.

"Zemljopisno smo usredotočeni unutar Europe", kazao je Michael Cohrs na marginama jedne konferencije u Frankfurtu. "Ne želim iznositi nikakve detalje, budući će sporazum o kojemu razmišljamo biti najavljen relativno brzo. Razmišljamo o tome gdje smo sve u Europi prisutni, te gdje možemo tu prisutnost proširiti. Srednja Europa nam je osobito zanimljiva", dodao je.

Prema njegovim riječima, radi se o relativno malom sporazumu, vrjednijem manje od 500 milijuna eura.

Banka je ranije iskazala interes u akvizicije u području transakcijskog bankarstva, a Cohrs je kazao kako razmatra dvije vrste poslovanja.

Također je istakao ključnu ulogu Azije u širenju poslovanja te banke. "U Aziji se širimo i u području korporativnih financija i u području globalnog transakcijskog bankarstva", kazao je.