HNS-ovac Zlatko Koračević ocijenio je kako je HNB sebi kao glavni cilj postavila održavanje stabilnosti tečaja kune, a pritom je "zaboravila da osnovni razlog postojanja monetarne vlasti nije zaštita kune, nego ekonomski prosperitet i blagostanje zajednice".
U HNS-u pogrešnom smatraju i HNB-ovu odluku o ograničavanju rasta kredita koja je, tvrdi Koračević, pogodila samo male domaće banke, koje uglavnom kreditiraju mala poduzeća i obrtnike.
Koračević tvrdi da banke u stranom vlasništvu zaobilaze tu odluku tako što procjenu klijenata i obradu zahtjeva naprave u Hrvatskoj, a zatim ga upućuju u svoje centrale u inozemstvu radi tehničke realizacije kredita, čime se gube najbolji klijenti i povećava vanjski dug.
Ustvrdio je i kako "dosadašnja praksa i iskustvo daju za pravo sumnji da komercijalne banke u stranom vlasništvu sudjeluju u kreiranju propisa i za njih povoljnih odluka".
Iako je podržao izvješće HANFA-e, Koračević je tu instituciju prozvao za rigidnost i nekritično prozivanje sudionika tržišta kapitala.
"Sjetimo se samo primjera Plive i njezina direktora Željka Čovića, kojega je HANFA javno prozvala za navodne protupravne radnje. Takvim i sličnim istupima u kojima se, navodno u interesu javnosti, gazi i zanemaruje načelo da je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja, HANFA gubi vjerodostojnost i pozicionira se iznad zakona", rekao je Koračević.
Odgovorio mu je HDZ-ovac Šime Prtenjača, ocjenivši da "neuroza koja se postupno izražava kod nekih očito pokazuje da je HANFA trebala biti formirana i ranije".
Ocijenio je kako je HANFA ispunila temeljne ciljeve zbog kojih je osnovana, a kao primjer je naveo prodaju dionica INA-e.
"Vjerojatno se i ovdje radi o neurozi mogućih sudionika u tom procesu i reakcijama onih koji zbog HANFA-e nisu mogli ostvariti svoje ciljeve", rekao je Prtenjača.
Čestitajući HBOR-u 15. rođendan zastupnici su pozdravili činjenicu što se ta banka, nakon prve faze financiranja obnove, u posljednje vrijeme koncentrirala na kreditiranje gospodarstva, a posebno izvoza.
HBOR je, naime, lani odobrio 649 kredita ukupne vrijednosti oko 3,7 milijardi kuna, 39 posto tih kredita išlo je izvozu, a 39 posto gospodarstvu.
Primjedbu na poslovanje HBOR-a imao je ponovno Koračević koji je upozorio da HBOR u sudski registar nije upisao udjele u temeljnom kapitalu produženih društava.
Objasnio je kako je 2005. zbog nemogućnosti naplate u temeljni kapital društava preneseno 35,7 milijuna kuna, a 2006. godine 28,25 milijuna kuna HBOR-ovih potraživanja.
U sudskom registru su, međutim, evidentirani HBOR-ovi udjeli u svega tri društva, ustvrdio je Koračević, upitavši zašto su otpisana potraživanja u iznosu od 64 milijuna kuna, iako su plasmani puštani putem poslovnih banaka i njihov rizik nije snosio HBOR.
Upozorio je i da HBOR u nadzornim odborima tih društava nema svoje predstavnike iz čega se "nameće sumnja da su ti plasmani bili politički motivirani".
Zastupnici su, na samom kraju današnjeg zasjedanja, raspravili i izvješće o radu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG), a sjednica će se nastaviti sutra.