Oporbenjaci su isticali da je bivša vlada aktualnoj ostavila pozitivne ekonomske trendove i uvjete za povoljniji razvoj Hrvatske, a HDZ-ovci su uzvraćali da povoljni uvjeti nisu nesređene javne financije, visoka inflacija i nezaposlenost, prikriveni dugovi i nepodmirene obveze.
Dragica Zgrebec (SDP) upozorila je da je, po visini vanjskog duga od 27 milijardi eura, Hrvatska najzaduženija od svih europskih tranzicijskih zemalja, da je udvostručenjem unutarnjeg duga države u odnosu na 2003. i rastom nelikvidnosti usporen razvoj države.
Za tvrdnje iz HDZ-a o rastu prihoda Zgrebec kaže da je to posljedica većeg zaduživanja, a ne proizvodnje i rasta gospodarskih aktivnosti, a Vladu proziva i za povećane trošarine, smanjenje poreznih olakšica, porast blokiranih računa hrvatskih tvrtki zbog neplaćanja obveza.
Šime Prtenjača (HDZ) uzvratio je da je HDZ-ova Vlada krajem 2003. zatekla solidan gospodarski rast, ali da je on bio uglavnom utemeljen na uvozu stranog kapitala, a što je, ističe, aktualna vlada promijenila i razvoj bazira na aktivnostima privatnog sektora.
Pohvalio se i najnižom stopom nezaposlenosti u zadnjih devet godina, posebno u gospodarskom sektoru, te rastom stabilnosti kune i likvidnošću.
O problemu vanjskog duga i prevelike zaduženosti govorio je i Damir Kajin (IDS), pozivajući se na podatke HNB-a po kojima Hrvatska godišnje za servisiranje duga mora izdvajati oko 30 milijardi dolara.
"To možda ne znači i dužničko ropstvo, ali to je sigurno veliki problem za buduće generacije", rekao je Kajin.
Željko Pecek (HSS) ocijenio je da u prilog tvrdnjama ministra financija Ivana Šukera o uređenim javnim financijama i jedinstvenom računu baš i ne ide korupcijska afera u HFP-u.
"Tamo su tri tenora preko odvojenih žiro računa od države uzimali milijune eura", rekao je Pecek, koji Vladu proziva i za nedovoljna izdvajanja za projekte navodnjavanja u Slavoniji, regionalni razvoj, brodogradnju, neuspjeh u borbi protiv korupcije.
Najviše ga, ipak, smeta loša poljoprivredna politika, posebno činjenica da najviše novca iz potpora za poljoprivredu dobivaju veliki kombinati, a ne mali seljaci, te da su poticaji za kombinate lani rasli za 50 posto, a za seljake tek 10 posto.
Jozo Radoš (HNS) kritizira Vladu za stagnaciju u povećanju izvoza u odnosu na uvoz, za pad mirovina u odnosu na prosječnu plaću, izostanak reformi u državnoj upravi.
Upozorava i da je iskorištenost novčanih potpora EU samo 15 posto.