"Većina toga nije laskava, no to je povijest CIA-e. Dokumenti pružaju letimičan pogled na jedno jako drugačije vrijeme i jako drugačiju agenciju", rekao je direktor CIA-e Michael Hayden, najavljujući prošloga tjedna objavu dokumenata poznatih kao "obiteljski dragulji" agencije.
Većina materijala objavljena je tijekom proteklih 30 godina zahvaljujući zahtjevima akademika, pisaca i novinara prema Zakonu o slobodi informacija, no predstavljanje tih materijala u cijelosti od same CIA-e označava krupan korak u razotkrivanju, ponekad prljave, povijesti agencije.
Dokumenti su prikupljeni 1973. po nalogu tadašnjeg direktora Jamesa Schlesingera, koji se pripremao za kongresnu istragu skandala Watergate, te kasnije u vrijeme njegova nasljednika Williama Colbya, koji ih je pripremio za predsjednika Geralda Forda 1975.
Dokumenti koji datiraju od početka 50-ih godina, otkrivaju kako je CIA surađivala s nekim od najtraženijih mafijaša u pokušajima atenata na kubanskog čelnika Fidela Castra.
Primjerice u kolovozu 1960. CIA je preko posrednika Roberta Maheua, uvjerila mafijaša Johna Rosellija da pomogne u atentatu na Castra. Za organizaciju su bili angažirani Momo Salvatore Giancana i Santos Trafficant, obojica tada na listi najtraženijih kriminalaca Amerike.
Plan je predviđao trovanje Castra, pa je za tu namjenu pripremljeno šest pilula "visoko otrovnog sadržaja", no planirani izvršitelj, kubanski dužnosnik Juan Orta, je nakon nekoliko tjedana neuspjelih pokušaja na kraju odustao. U planiranje atenata na Castra bio je uključen ministar pravosuđa Robert Kennedy, brat predsjednika Johna Kennedya.
Dokumenti opisuju i upletenost CIA-e u pripremu atentata na druge državnike, kao što su Patrice Lumumba, demokratski predsjednik DR Konga i dominikanski diktator Rafael Trujillo.
Dokumenti otkrivaju i metodu koju je CIA koristila prema sovjetskim prebjezima, držeći ih zatočene i na ispitivanju dugo vremena, ali samo izvan SAD, kao što se danas čini s osumnjičenima za terorizam.
CIA je počev od 1953., 20 godina skenirala i otvarala poštu koja je išla ili dolazila iz Sovjetskog Saveza, a krajem 60-ih godina i poštu za Kinu.
CIA je također rutinski presretala međunarodnu poštu i telefonske pozive građana SAD, posebno prema Južnoj Americi zbog trgovine drogom.
"Obiteljski dragulji" su otkrili da je CIA nadzirala brojne američke novinare, uključujući Brita Humea, danas voditelja TV Fox News-a i Michaela Getlera, koji je pisao o obavještajnim službama u The Washingtonu Postu.
Od 1963. do 1973. CIA je autorizirala i financirala istraživanja "modifikacije ponašanja" Amerikanaca bez njihove suglasnosti. Istraživanje se prvenstveno odnosilo na promatranja njihovih reakcija u javnosti, no neka su uključivala i reakcije na nedefinirane droge, pokazali su dokumenti.
Također se pokazalo da je bivši državni tajnik Henry Kissinger, doajen američke diplomacije, često postavljao zahtjeve CIA-i. U jednoj bilješci od 7. svibnja 1973. Kissinger se žali na "neumjerenu potrošnju vremena i novca" za provedbu jednog od njegovih zahtjeva.
Deklasificirani dokumenti, koji sadrže 693 stranice, godine 1975. predani su trima istražnim odborima Zastupničkog doma Kongresa i Senata, no nakon toga su ponovo na više 30 godina vraćeni u trezore CIA-e.