Po Bošnjakovoj ocjeni briga o nacionalnoj kulturi i književnosti ne bi smjela biti prepuštena gotovo nepostojećem tržištu knjige kao što je naše.
"Bez sustava promišljene državne pomoći teško se može steći bilo kakva pozicija unutar svjetskog tržišta kulture", kazao je Bošnjak, naglasivši kako bi briga o hrvatskoj književnosti morala osigurati jezičnu ravnopravnost sa svim svjetskim jezicima.
Lipovčan smatra da se o zbiljskom samorazumijevanju države ne može govoriti sve dok su kulturne vrijednosti prepuštene globalnoj tržišnoj stihiji.
Kao primjer skrbi i brige u promicanju vlastite kulture naveo je Srbiju, koja, kako je rekao, još od vremena Miloša Obrenovića besplatno šalje izdanja svojih respektabilnih književnih djela gotovo svim važnijim svjetskim knjižnicama.
"Mali narod u suvremenom svijetu može opstati samo razvijajući nacionalni jezik i individualiziranu kulturu koju treba shvatiti kao način vlastitog opstanka", kazao je Milan Mirić, naglasivši kako to ne znači odbacivanje i zatvaranje nego razvoj plodnoga dijaloga s drugima.
Božidar Petrač smatra da bi trebalo preispitati sustav potpore nacionalnoj književnosti i usporediti ga s potporama u sličnih naroda.
Milivoj Solar je ocijenio da književnost, zbog razvoja komunikacija, nema više nacionalnu ulogu koju je ranije imala. Trebalo bi više poraditi na razvoju ukusa, dodao je.
Sudjelujući u raspravi akademik Nikica Petrak ustvrdio je kako se ne treba bojati gubitka identiteta.
"Dobro je zbog slobode da je književnost na tržištu", kazao je dodavši kako je svojedobno, od svojih honorara, književnik Vladimir Nazor izgradio dvije kuće.
Replicirala mu je Nevenka Nekić, pojasnivši kako je Nazor spomenute honorare zaradio pisanjem udžbenika, što je, kako je naglasila, bio poseban oblik državne potpore kulturi i obrazovanju.