Knjigu je uz ostale tri objavila Naklada "Ljevak" u biblioteci Posebna izdanja, istaknula je urednica Nives Tomašević.
Povjesničar književnosti Krešimir Nemec je napomenuo da je Šicelov "Hrvatski ekspresionizam" s dvjestotinjak stranica najmanja u tom historiografskim nizu te da obuhvaća i najmanje razdoblje, samo petnaestak godina hrvatske književnosti.
Bez obzira na kratkoću to je jedno od najnemirnijih razdoblja, u kojem se javljaju brojni avangardni stilovi s raznim "izmima" u hrvatskoj književnosti koji se brzo izmjenjuju i koji su često u međusobno konkurentskom odnosu: neosimbolizam, futurizam, ekspresionizam, zenitizam te pokušaji nadrealizma, ocijenio je Nemec.
Po njegovim riječima Šicel je rušilaščki pohod avangarde na hrvatsku književnu tradiciju najavio već u prošloj knjizi poglavljem o J.P. Kamovu koji je uzdrmao dotadašnji književni kanon te su se stekli uvjeti za njegovu reviziju.
A tu su reviziju, u duhu nietzscheanske teze o potrebi "prevrjednovanja svih vrijednosti" proveli upravo pisci kojima se Šicel najviše bavi u ovoj knjizi, a to su A. B. Šimić, Donadini i Krleža, drži Nemec. A. B. Šimić i Krleža, kaže, počinju od teze da je zatečena umjetnost u krizi, da su se njezine estetičke kategorije istrošile te da je bio nužan razvoj nove umjetničke paradigme.
Po Nemecovim tvrdnjama za Šicela je najzanimljiviji umjetnički preobražaj A.B. Šimića koji je 1916. pokrenuo ekspresionistički časopis "Sturm".
Krleža pak svojim radikalnim istupima ne poriče samo estetičke strukture i modele pisanja koji simboliziraju hrvatsku tradiciju nego u prvom redu njezine socijalne, etičke i političke temelje, dodao je.
Nemec je izdvojio autorov dio o spretnoj i uzavreloj retorici u kojoj se Krleža obrušio na tri velika mita ili, kako je znao isticati, tri velike laži hrvatske književnosti: preporod, moderna i jugoslavenski nacionalni heroizam.
U četiri objavljena sveska Šicel je zorno pokazao kakav je golem put prešla hrvatska književnost u razmjerno kratku razdoblju, na stranicama njegovih knjiga idealno je povezano nacionalno i kozmopolitsko te je i u ovoj knjizi autor, njegujući poredbenost, nastojao hrvatsku književnost odmjeravati s istodobnim europskim strujanjima, zaključio je Nemec.
O knjizi je osim autora govorio akademik Tonko Maroević. Za svoj književno-znanstvenički opus akademik Šicel sutra će primiti najvišu državnu nagradu "Vladimir Nazor" za umjetnička dostignuća u području književnosti.