U otvorenom pismu crnogorskih intelektualaca, navodi se da je ILH odlučio nominirati Marovića za prvog "Počasnog veleposlanika mira za zemlje jugoistočne Europe", a Đukanovića za "Zlatnu povelju mira sa plaketom i zlatnom značkom".
"Informirani smo da ste i Vi među dobitnicima nagrade za humanizam koju dodjeljuje ILH. Poštovaoci smo Vašeg djela i angažmana i znamo da Vam nagrada istinski pripada", stoji u pismu Havelu.
Potpisnici smatraju da "dodjeljivanje nagrada za mir i humanizam Đukanoviću i Maroviću predstavlja uvredu žrtvama rata, jer su oni od 1990. do 1997. godine slijedili politiku Slobodana Miloševića čiji su rezultati zločini i stotine tisuća mrtvih i izbjeglih na prostoru bivše Jugoslavije".
"Đukanović je tijekom ratova u Hrvatskoj i BiH bio na čelu crnogorske vlade. Tijekom njegovog mandata crnogorski građani sudjelovali su, sa vojnicima Jugoslovenske narodne armije (JNA), u agresiji na Dubrovnik", navodi se u pismu.
Podsjeća se i da je "crnogorsko Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) deportiralo izbjeglice iz BiH vojsci Radovana Karadžića, koja je većinu deportiranih pobila". U to vrijeme je, kako se navodi, i Bukovica, dio crnogorske opštine Pljevlja, etnički očišćena od Bošnjaka-Muslimana.
"Marović je, takođe, bio na istaknutim dužnostima tijekom sukoba na prostoru bivše SFRJ, i jedan od ideologa rata, nacionalne i vjerske mržnje. Njima će, kao i Vama, nagrade biti uručene u Budvi, 28. svibnja", navodi se u pismu.
Potpisnici smatraju da je vlast, na čijem su čelu bili Đukanović i Marović, "u kontinuitetu vršila progon neistomišljenika i mirotvoraca", i da ih to što su se oni "kasnije distancirali od politike rata i sukoba ne može amnestirati od odgovornosti".
"Potpisnici ovog pisma su od 1990. godine bili oponenti ratne Miloševićeve politike i snažno podržavaju demokratsku i europsku orjentaciju Crne Gore", navodi se u pismu i dodaje da "nagrade Đukanoviću i Maroviću obesmišljavaju misiju ILH, i otežavaju proces suočavanja sa prošlošću".
U pismu se podsjeća da se predsjednica Udruženja žena žrtava rata u BiH i ranija dobitnica priznanja ILH Bakira Hasečić odrekla nagrade, a da je profesor crnogorskog Univerziteta Milan Popović napustio ILH iz istih razloga.
Pismo je, kako se navodi, osim Havelu upućeno i bivšim predsjednicima Slovenije i Makedonije Milanu Kučanu i Kiri Gligorovu.