Nacrt toga plana izrađen je u skladu s Lisabonskom strategijom Europske unije i Znanstvenom i tehnologijskom politikom Republike Hrvatske 2006.-2010., koju je prihvatila Vlada.
Riječ je o nacionalnom akcijskom planu koji je poznat i kao Akcijski plan tri posto, zbog toga što je Lisabonskom strategijom utvrđeno da bi do 2010. zemlje članice EU-a trebale za znanost i istraživanje izdvojiti tri posto brutto društvenoga proizvoda (BDP).
Predstavljanju, na kojemu su o planu govorili sastavljači Gordan Lauc, Pero Lučin i Maja Verhovec, nazočili su predstavnici Ministarstva s ministrom Draganom Primorcem na čelu te predstavnici gospodarstva i akademske zajednice.
Primorac je istaknuo da je ključno pitanje kako dostići željenih tri posto izdvajanja iz BDP-a za znanost i istraživanje, kad se danas izdvaja nešto više od 1,2 posto BDP-a.
Ustvrdio je da je pravi trenutak za iskorak i zacrtavanje planova - kako kratkoročnih tako i srednjoročnih i dugoročnih. Zato će, dodao je, u Akcijskome planu biti utvrđeni jasni datumi do kojih treba napraviti svaki od potrebnih koraka, ali i sve što u društvu i pravnoj regulativi ometa ostvarivanje toga cilja.
Ministar smatra kako treba voditi računa i o svjetskim kretanjima, budući da se sve više pozornosti, o čemu svjedoči i primjer Japana, posvećuje inovacijama na koje se i u Hrvatskoj moramo usredotočiti.
Za Primorca je ključan problem što gospodarstvo malo ulaže u znanost i istraživanje.
"Analiza bi pokazala da se to ulaganje gospodarstva svodi najviše na četiri tvrtke", rekao je te spomenuo i neprovjerene podatke da u Hrvatskoj postoji najveći nesrazmjer između broja znanstvenih radova i njihove primjene.
Lauc je istaknuo da se Akcijski plan morao napraviti te da će on biti podloga za donošenje poticajnoga zakona o ulaganju u znanost.
Za sve te zadaće potrebni su visokoobrazovani ljudi, a pod tim se podrazumijevaju doktori znanosti, istaknuo je Lauc.
Lučin smatra kako bi Hrvatska do 2025. trebala imati oko 40.000 doktora znanosti, a 2001. imala ih je tek nešto više od pet i pol tisuća.
Ocjenivši da se radi o zahtjevnoj zadaći, Lučin je podsjetio da se u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina godišnje "proizvelo" samo oko 300 doktora znanosti te da će zato trebati, uz ino, puno novca uložiti i u obrazovanje mentora.
Predstavnik tvrtke Ericsson Nikola Tesla Darko Huljenić preporučio je hrvatskoj Vladi da hitno donese program poticanja istraživanja i razvoja te školovanja i zapošljavanja, a Stjepan Car, predsjednik Uprave Končar-Instituta za elektotehniku, rekao je da se uspjeh može postići samo primjenom znanja, ocjenivši da toga nema u Akcijskome planu.
(Hina) xipet ymc