Izložba je pripremljena u povodu 135. godišnjice umjetnikova rođenja, a autor izložbe je povjesničar umjetnosti Ive Šimat Banov, jedan od najboljih poznavatelja njegova opusa.
Šimat Banov smatra da je Frangeš Mihanović najeuropskiji kipar hrvatske moderne, a izložbom je pokušao osvijetliti okolnosti u kojima je umjetnik djelovao. Izložba nije samo slika vremena, nego i prikaz cjelovitog djela i opusa važnog protagonista europskih strujanja s prijelaza 19. u 20. stoljeće.
Kiparstvo Frangeša Mihanovića obilježava secesija, impresionizam i simbolizam, te je upravo on hrvatsku modernu umjetnost uveo u europske tokove.
Za sobom je ostavio epohalne spomenike, a samo je na Mirogoju njegovih sedam vrsnih djela, kaže Šimat Banov podsjećajući da je Frangeš Mihanović smrt nazivao "lijepom formom".
Također je istaknuo spomenik kralju Tomislavu na zagrebačkome Glavnom kolodvoru, svojevrsnu "razglednicu Zagreba", te spomenik Šokčevićevoj pukovniji u Osijeku.
Izdvojio je i četiri reljefa iz Zlatne dvorane u nekadašnjoj palači za nastavu i bogoštovlje, koja je kipar izradio po nalogu Ise Kršnjavoga - teologiju, medicinu, pravo i filozofiju.
Izložba također otkriva mnoga nepoznata djela i nepoznate fragmente velikoga opusa, poglavito medaljerski.
Izložbu je otvorila pomoćnica ministra kulture Branka Šulc, ističući da Frangeš Mihanović nije samo tvorac velikih skulptorskih djela, nego i profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti i jedan od osnivača akademijine Ljevaonice koja će iduće godine proslaviti 100 obljetnicu.
Na izložbi, koja će biti otvorena do 8. srpnja, predstavljeno je 150 djela u vlasništvu muzeja, galerija i privatnih zbirki.
Najveći dio je iz ambijentalne zbirke Frangeš Mihanović, koja se čuva na Rokovu perivoju. O zbirci skrbi Muzej grada Zagreba, a uskoro bi trebala biti završena i njezina rekonstrukcija, rečeno je na otvorenju.