Prema tim podatcima, proračunski prihodi prikupljeni s jučerašnjim danom bili su oko 5,3 milijarde kuna veći nego li u istom razdoblju lani, a u odnosu na ovogodišnji plan veći su za 2,5 milijarde kuna.
Za što će država iskoristiti povećanje prihoda u Ministarstvu financija ne mogu reći, napominjući da će o tome i mogućem rebalansu proračuna odlučivati premijer Ivo Sanader i ministri. Stvar je procjene Vlade u što će uložiti te novce, da li u smanjenje deficita, smanjenje doprinosa ili nešto drugo, kažu u resoru financija.
U ovoj godini planiran je deficit proračuna opće države od 2,8 posto BDP-a, a čelnici Ministarstva financija ponovili su kako je proračunski deficit u prošloj godini iznosio 3 posto BDP-a.
Tvrde pritom kako nema prikrivenog deficita, te su sve proračunom predviđene obveze koje su došle u Državnu riznicu i plaćene.
U Ministarstvu financija danas su predstavili i izvješće o izvršenju proračuna u prošloj godini, što će se sutra naći i pred hrvatskom Vladom.
Prihodi državnog proračuna u 2006. iznosili su 95,2 milijarde kuna i veći su za 11,4 posto u odnosu na 2005. dok su rashodi rasli za 9 posto i izvršeni su u iznosu 99,4 milijarde kuna, a proračunski deficit je iznosio 4,157 milijardi kuna.
U rashode su uključene i kamate za koje je u prošloj godini izdvojeno 4,7 milijardi kuna, a kada bi se taj trošak isključio iz rashoda proračun središnje države po prvi bi put, tvrde u Ministarstvu, bio u suficitu.
Iz Ministarstva također ističu da je prošle godine zaposlenima u državnoj upravi temeljem sudskih tužbi za obveze iz razdoblja 2000.-2003. isplaćeno 337,8 milijuna kuna, a ove godine za to će se isplatiti oko 673 milijuna.
U prošlogodišnje rashode uključen je i iznos povećanja dospjelih neplaćenih obveza u iznosu 800 milijuna kuna, od čega se veći dio odnosi na dugovanja zdravstvu. No, iz Ministarstva poručuju da neplaćeni računi u zdravstvu nisu posljedica proračuna, da se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje mjesečno doznačuje jedna dvanaestina sredstava planiranih u proračunu, te su uvjereni kako će i ove godine naći model kako riješiti problem dugovanja veledrogerijama.
U Ministarstvu su ponovili da je prošle godine gospodarski rast iznosio 4,8 posto. S obzirom na dobre makroekonomske pokazatelje u dosadašnjem dijelu ove godine - rast industrijske proizvodnje u četiri mjeseca 8,3 posto, a u prvom tromjesečju rast građevinarstva za 10,5 posto, trgovine za 7,7 posto, noćenja turista za 7,2 posto, u Ministarstvu očekuju da se uzlazna stopa gospodarskog rasta nastavi, te bi mogla premašiti pet posto.