Izbori za 385 zastupnika Nacionalne skupštine treći su po redu od islamističke pobune koja je izbila 1992., kao reakcija islamista na odluku tadašnje vlade da poništi izbore na kojima je trebala pobijediti zabranjena stranka muslimanskih fundamentalista.
U godinama krvoprolića koje su slijedile zbog sukoba sigurnosnih snaga i terorističkih organizacija koje su sijale teror, poglavito u zabačenim područjim,a ubijeno je do 200.000 ljudi.
Povelja nacionalne pomirbe, koju je osmislio predsjednik Abdelaziz Bouteflika (na vlasti od 1999.), a referendumom prihvatila nacija, omogućio je amnestiju većeg broja islamističkih boraca koji nisu okrvavili ruke, u zamjenu za mir.
Međutim, iako su svakodnevni napadi jenjali, mir je neizvjestan u toj zemlji teško narušena gospodarstva, velike nezaposlenosti i siromašnih unatoč bogatim rezervama energenata i upravo je takva kombinacija čini lakim plijenom islamističkog terorizma.
U atentatima 11. travnja u glavnome gradu Alžiru ubijene su 33 osobe, a 220 ranjeno, a u srijedu, dan uoči izbora, eksplozije dviju bombi usmrtile su policajca i ranile nekoliko ljudi u istočnome gradu Constantineu.
Teroristička skupina za Magreb, koja tvrdi da je povezana s Al Qaidom, pozvala je Alžirce da bojkotiraju izbore.
Više od 10.000 birališta diljem Alžira zatvorit će se u 20 sati po mjesnom vremenu, a prvi rezultati bit će objavljeni u petak.
Svoju poziciju u parlamentu trebao bi održati Nacionalni front oslobođenja (FLN), uz koalicijske partnere Nacionalno demokratsko okupljanje (RND, liberali) te Pokret za društvo mira (MSP, umjerena islamska stranka).
Najveća zemlja Magreba s 33 milijuna stanovnika od 2006., na gotovo 2.400.000 km2, koja na zapadu graniči s Marokom, Mauritanijom i Zapadnom Saharom, s Tunisom i Libijom na istoku i s Malijem i Nigerom na jugu, Alžir je bogat naftom, a napose plinom.
Od 1994. godine u Alžiru je počeo prijelaz od državne i socijalističke ekonomije na tržišno gospodarstvo pod pritiskom međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Dnevno ta zemlja sa sjevera Afrike proizvede oko 1,2 milijuna barela nafte te izveze 62 milijarde prostornih metara plina (podaci za 2006), od čega više od 90 posto u Europu.
Prihodi od izvoza goriva čine više od 95 posto ukupnog alžirskog izvoza (za 2006., 54 milijarde dolara), te pune 60 posto alžirskog proračuna i čine 30 posto BDP-a.
Ovisno o izvorima Alžir je 4. svjetski izvoznik plina (prema podacima agencije France presse), odnosno 2. prema CIA-inoj knjizi podataka, a po zalihama nafte 14. u svijetu (CIA).
Devizne rezerve su krajem 2006. dosegnule oko 78 milijardi dolara. Međutim, Alžir ima visok postotak nezaposlenosti među mladima koji se kreće od 30 do 70 posto, iako službeni podaci iznose daleko manju brojku.
BDP po stanovniku iznosio je 3.150 dolara, a inflacija 3,5 posto (podaci iz 2005.).