"Cilj rata trebao je biti uspostava demokratskoga i ujedinjenog Iraka, koji se sad raspada u građanskom ratu", rekao je Galbraith dodavši kako će budući predsjednik SAD-a morati povući američku vojsku iz Iraka
"Kurdistan ima sve elemente neovisne države", napomenuo je, dodavši kako ga unatoč tome što ima svoju zastavu i vojsku još nije priznala međunarodna zajednica. Po njegovim riječima u arapskom dijelu Iraka međusobno ratuju šiitske i sunitske milicije.
Smatra da je za Irak najbolje rješenje njegova balkanizacija, odnosno, kako je rekao, da se uz uspostavu neovisnog Kurdistana zemlja podijeli još i na države proiranskih šiita i sunitskih Arapa.
Galbraith je ocijenio kako se međunarodna zajednica, umjesto da spriječi ubijanja i ratove, uvijek držala načela kojim je štitila države nastale poslije Prvoga svjetskog rata. Smatra kako se to najbolje moglo vidjeti na primjerima bivšeg SSSR te Čehoslovačke i Jugoslavije.
Kako su Britanci i Irak osnovali poslije Prvoga svjetskog rata, vrijeme je da tamošnji narodi, kao i u spomenutim državama, demokraciju iskoriste za izlazak iz te multivjerske i multietničke države.
Uspoređujući američke intervencije u BiH i na Kosovu s onom u Iraku, Galbraith je ustvrdio kako je Clintonova administracija znala što hoće.
"Za razliku od Bushova pohoda na Irak, Clinton je u BiH i na Kosovo poslao oružanu silu velike snage, koju je prihvatilo tamošnje stanovništvo", rekao je.
Na pitanje može li se njegov irački model o raspadu višenacionalnih zemalja primijeniti na Bosnu i Hercegovinu, Galbraith je podsjetio kako je Republika Srpska nastala na genocidu i etničkom čišćenju Bosanaca i Hrvata.
Odgovarajući na upit, kako se moglo dogoditi da američka vlada provodi nedemokratsku politiku u Iraku, Galbraith je odgovorio kako svijet treba shvatiti da američka demokracija nije savršena.
Izjavio je također kako se nada da će budući američki predsjednik poraditi na povratku američkoga ugleda u svijetu kao i popravljanju grješaka u funkcioniranju američkih demokratskih institucija.
Knjigu Petera Galbraitha "Kraj Iraka" (234 str.), na hrvatski je preveo Petar Vujačić, a objavio zagrebački nakladnik V.B.Z. Autor kroz deset poglavlja piše o rađanju neovisnog Kurdistana, građanskom ratu, rješenju iračke krize stvaranjem triju država te američkom povlačenju iz tog područja.