Prema najavama, uz pristupanje Crne Gore toj regionalnoj organizaciji, jedna od glavnih odluka sastanka na vrhu 10. i 11. svibnja u Zagrebu bit će osnivanje Vijeća za regionalnu suradnju i imenovanje Hide Biščevića, državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija za glavnog tajnika SEECP-a.
"Osnivanje tih institucija ne znači stvaranje nove Jugoslavije.... Vijeće i glavni tajnik su instrumenti za rješavanje preostalih otvorenih pitanja u regiji", rekao je vladin izvor odbacujući kritike "marginalne desnice" kako je institucionalno jačanje SEECP-a uvod u obnovu nekadašnje zajedničke države.
"Neuralgičnim točkama" jugoistočne Europe nazvao je Kosovo, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, a u otvorena pitanja ubraja napetosti između Turske i Grčke te status albanske manjine u Makedoniji.
Ta i druga pitanja naći će se na dnevnom redu summita u zagrebačkom hotelu Westin na kojem će sudjelovati predsjednici država, premijeri ili ministri iz 10 zemalja članica SEECP-a.
Dolazak na sastanak, koji se tradicionalno održava u svibnju svake godine i prema sastavu sudionika će biti najveći summit SEECP-a dosad, potvrdili su predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barosso, predsjedateljica EU-a i njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednik Europskog parlamenta Hans Gert Poettering, povjerenik EU-a za proširenje Olli Rehn, pomoćnik američke državne tajnice Nicolas Burns te visoki dužnosnici OESS-a, NATO-a i Vijeća Europe.
Zasad je nepoznato tko će na summitu predstavljati Srbiju koja se nalazi usred političkih previranja oko formiranja nove vlade, tri mjeseca nakon parlamentarnih izbora. Izvor navodi kako bi "bilo logično" da u Zagreb dođe premijer Vojislav Koštunica, "jer je to prilika da čuje tuđa i iznese svoja mišljenja".
Sudjelovanje predstavnika Beograda osobito je zanimljivo u svjetlu rasprava o konačnom statusu Kosova, kojeg bi, smatra službeni Zagreb, trebalo riješiti prema planu posebnog UN-ovog izaslanika za Kosovo Marttija Ahtisaarija.
Vladin izvor podsjeća da se nastavlja hrvatska vanjska politika na "dva kolosjeka", jedan prema regiji, a drugi prema EU i NATO-u, uz puni angažman vlade u pristupnim pregovorima s Unijom, kao i u pripremama za članstvo u NATO-u.
Tako se procjenjuje da je Hrvatska spremna do kraja 2007. otvoriti sva preostala pregovaračka poglavlja s Bruxellesom, a do kraja 2008. ih zatvoriti. No, za ostvarenje tog plana potrebna je odgovarajuća dinamika rada Europske komisije, koja dosad i nije bila najbolja, ističe izvor.
Vezano za NATO, ponovio je stav kako Zagreb očekuje pozivnicu za punopravno članstvo na summitu koji će se održati od 2. do 4. travnja iduće godine u Bukureštu. Sve nakon toga je "stvar tehnike", rekao je izvor procijenivši da bi postupci ratifikacije odluke o primanju Hrvatske u NATO u parlamentima zemalja članica mogli potrajati između šest mjeseci i godine dana.